Fijat u Srbiji – Mi smo ono što država subvencioniše

Mesec dana od kada su otpočeli pregovori radnika Fijata i predstavnika kompanije i Vlade rešenje za probleme koji nastaju odlukom menadžmenta da na dve godine prekine proizvodnju se ne nazire. Radnici nastavljaju sa protestima čekajući pisane garancije za ispunjenje njihovih zahteva. U tekstu Gorana Radlovačkog donosimo vam kraću istoriju poslovanja Fijata u Kragujevcu – ko je koliko uložio i šta je ko dobio.

Automobil Fiat 500l

„Ovde u Kragujevcu, u Srbiji, rodiće se dva nova automobila, dva nova modela koja će se odavde prodavati u celom svetu“, bile su reči Alfreda Altavile, potpredsednika „Fijata“, nakon potpisivanja Memoranduma o strateškoj saradnji Kragujevca i ove italijanske kompanije 2008. godine. Četrnaest godina kasnije, „Fijat“ godišnje ne proizvede ni 20.000 vozila, uprkos proizvodnim kapacitetima za 150.000 vozila.

Te 2008. godine, planirano je bilo ulaganje „Fijata“ u „Zastavu“ u iznosu od 700 miliona evra (od kojih 100 miliona evra predstavlja investiciju Srbije) i proizvodnja 300.000 vozila godišnje do 2011. godine, uz zapošljavanje 10.000 novih radnika. Poređenja radi, godinu dana pre toga „Zastava“ je proizvodila 12.350 vozila godišnje. Grad Kragujevac je zauzvrat italijanskoj kompaniji obezbedio besplatnu infrastrukturu i besplatno građevinsko zemljište za proširenje kapaciteta, kao i oslobađanje od svih lokalnih taksi i poreza u narednih deset godina.

Veliki problem u analizi poslovanja ove kompanije, kao i njenog poslovanja s državom Srbijom jeste tajnost ugovora koji potpisuju ove dve strane. Pritom, netransparentnost poslova koje finansiraju poreski obveznici Srbije stvara odnos nepoverenja prema donosiocima odluka i poslodavcima koji imaju direktne koristi od ove prakse. Zato je prethodnih desetak godina istorije „Fijata“ u Srbiji bilo obeleženo strahom od odlaska iz zemlje ove kompanije nakon što se iskoriste sve subvencije koje su im pružene i nakon što prestanu sve ugovorne obaveze prema Srbiji.

Međutim, koliko je ova investicija bila realistična i koliko je ostvarila predviđene rezultate četrnaest godina kasnije? Kako se ova vlast odnosi prema zaostavštini prethodne? Kakva budućnost čeka radnike i preduzeća koja direktno sarađuju sa ovom kompanijom?

Proizvodnja fabrike u Kragujevcu nikad nije dostigla predviđeni nivo

Da je potpredsednik „Fijata“ bio previše optimističan u svojim izjavama pokazalo se vrlo brzo nakon početka rada fabrike. S obzirom na to da je ugovor države Srbije sa „Fijatom“ ostao pod velom tajnosti, zahvaljujući tadašnjem ministru Mlađanu Dinkiću, do dan-danas se ne zna na šta se sve država obavezala kada je u pitanju proizvodnja „Fijatovih“ automobila. Međutim, ono što se zna jeste da je najviše vozila kragujevačka fabrika proizvela 2013. godine, kada je iz nje izašlo 117.000 fijata 500L, a prema planu je bilo predviđeno da se proizvede više od 150.000 vozila. Nakon toga, brojke se samo smanjuju, a 2016. godine je bilo planirano da se proizvede tek 85.000 automobila. Predviđa se da je 2020. godine proizvedeno najviše 20.000 vozila, što je petnaest puta manje od projektovanih kapaciteta i mogućnosti za proizvodnju.

Umesto predviđenih novih 10.000 radnika, 2017. godine u kompaniji FCA (Fijat Krajsler automobili) Srbija radilo je oko 3.700 radnika. S druge strane, tadašnji ministar privrede Goran Knežević izneo je cifre od 7.500 radnika i kooperanata koje FCA zapošljava, a da je zajedno s mrežom dobavljača za „Fijat“ vezano više od 25.000 ljudi. Do 2020. godine broj radnika u „Fijatu“ spao je na oko 2.100. Tada je broj radnih dana dostigao jedva šezdeset, a u godini nakon toga tek četrdesetak radnih dana je ostvareno iz više segmenata. Radnici, dok ne rade, mogu da sede kod kuće i primaju 65% plate. Zbog male potražnje za vozilom fijat 500L, fabrika u Kragujevcu je u 2022. godini u prva četiri meseca radila ukupno 10 dana.

Štrajk radnika Fiata u Kragujevcu
Štrajk radnika Fiata u Kragujevcu, 2017; Foto: Savez samostalnih sindikata Kragujevac / Facebook

„Razumem zahteve radnika, ali…“

Godina 2017. ostala je upamćena po velikom štrajku radnika „Fijata“. Oko 2.000 proizvodnih radnika FCA Srbije stupilo je u utorak 27. juna u generalni štrajk, tražeći povećanje bruto osnovice zarade sa 38.000 na 50.000 dinara, reorganizaciju rada koja bi rasteretila radnike koji rade više operacija, isplatu bonusa efikasnosti i isplatu naknade za troškove prevoza van standardnog radnog vremena. U štrajku nije učestvovalo oko 250 zaposlenih na pozicijama službenika.

Za sve vreme štrajka poslovodstvo se nije oglašavalo jer „opšte je poznato da ’Fijat’ ne razgovara dok štrajk traje“, što je podržala i Vlada, suprotno važećem Zakonu o štrajku. Nakon šesnaest dana štrajka, Samostalni sindikat samoinicijativno prekida štrajk i započinje pregovore s Vladom Srbije i poslodavcem. Međutim, s obzirom na to da je štrajk bio prekinut, pregovori nisu ni mogli da se vode oko štrajkačkih zahteva, već su dve strane pregovarale oko novog kolektivnog ugovora.

Umesto traženog povećanja bruto osnovice zarade na 50.000 hiljada dinara, sindikat je „ispregovarao“ da se svake godine u februaru plate zaposlenih usklade sa projektovanom inflacijom, koju objavljuje NBS, a da se za 2018. godinu plate povećaju za 4,5 odsto. Za 2017. godinu povećanje je bilo 2,2 odsto. Tako da, umesto 50.000, osnovica je, 2017. godine, bila celih 38.836 dinara.

Potpisivanjem sporazuma ovaj štrajk je okončan, a da su radnici sami nastavili obustavu rada, prema zakonu bi bili dužni da plate svu štetu koju prouzrokuju poslodavcu. Jedina opcija koja im je preostala bila je da pokrenu novi štrajk – većina radnika ili neki drugi sindikat. Jedino što je radnicima posle ovog štrajka ostalo, osim gorkog ukusa u ustima, jeste saznanje koliko je velika moć sindikata da pasivizuju radnike kad je potrebno uskladiti interese države i poslodavaca.

Tadašnji gradonačelnik Radovan Nikolić smatrao je da, iako razume zahteve radnika, novca za njih ipak nema, a kada novca nema „treba zapeti i raditi“ kako bi novac zaradio. Ali, da li novca zaista nije bilo?

Subvencija za kompanije nikad dosta

Duga je lista poreskih olakšica koje je „Fijat“ dobio od države. Samo 2016. godine, od poreskih obveznika Srbije, FCA je dobila 30 miliona evra, odnosno deset miliona više nego godinu dana ranije. Tu su bila i dodatna davanja od oko deset miliona evra, nadoknada doprinosa za sve zaposlene u periodu od deset godina, kao i neplaćanje poreza na zarade. „Fijat“ je bio oslobođen i plaćanja poreza na dobit u periodu od deset godina, kao i od drugih lokalnih poreza. Uprkos subvencijama za investicije od 10.000 evra po zaposlenom, Fijat 2016. godine otpušta skoro 900 radnika, zbog drastičnog smanjenja u proizvodnju. Stoga je, po svemu sudeći, novca bilo, samo ne za svakoga.

Trend davanja Vlade Srbije nastavio se i u 2022. godini, kada je Savet za ekonomski razvoj doneo odluku da FCA Srbija odobri državnu pomoć u iznosu od 48 miliona evra za dve godine.

Nedelju dana pre toga Vlada Srbije i predstavnici kompanije „Stellantis“ (Multinacionalna korporacija za proizvodnju automobila nastala spajanjem Fiat Chrysler Automobiles i francuske PSA grupe) potpisali su ugovor o finansiranju proizvodnje električnih automobila u fabrici „Fijat“ u Kragujevcu. Ono što se iz ugovora moglo pročitati, između redova, jeste da kompanija, uprkos subvencijama, nema obavezu zapošljavanja novih radnika.

Jedna od kapija Fijatove fabrike u Kragujevcu
Jedna od kapija Fijatove fabrike u Kragujevcu; Foto: Anica Stojanović

Šta se trenutno dešava?

Zbog smanjene proizvodnje i kontinuiranog straha od odlaska kompanije iz zemlje, a nakon što se utvrdilo da oko 1.500 radnika predstavlja tehnološki višak, radnici su najavili protest. Uprava je 12. maja radnicima „Fijata“ ponudila da prihvate da budu proglašeni tehnološkim viškom i uzmu (zakonski minimalne) otpremnine, ili budu upućeni na rad u inostranstvo, odnosno u Poljsku, Slovačku, Nemačku i Italiju. U rešavanje novonastalih problema uključila se i Vlada Srbije, koja je obećala da će sve ranjive kategorije zaposlenih u „Fijatu“ biti obezbeđene i da će od prvog jula dobijati 100 odsto zarade. Međutim, oko hiljadu zaposlenih moralo bi da ode u inostranstvo da radi, dok bi za buduću proizvodnju električnih automobila u Srbiji bilo potrebno 1.550 radnika. Za oko hiljadu zaposlenih koji bi otišli u inostranstvo, na 18 ili 24 meseca, po povratku u Srbiju ne bi bio garantovan siguran posao, uprkos obećanjima premijerke.

Epiloga ove drame još uvek nema, a problemi se nagomilavaju nakon što su propali pregovori radnika s Vladom. Nakon što Vlada Srbije nije htela da kaže koji bi bio iznos otpremnine za radnike koji ne žele da budu upućeni na rad u inostranstvu, predstavnici radnika su odustali od daljih pregovora i najavili blokade i proteste, koje su i realizovali. Sve je nepovoljnija situacija za radnike kragujevačkog „Fijata“, te jedino što preostaje jeste da se iskažu podrška i solidarnost u borbi za očuvanje radnih prava. Jer posle „Geoxa“ i „Fijata“, pitanje je – ko je sledeći?

Prethodni članak

Kontinuitet devastacije: Partizansko groblje u Mostaru strateški stigmatizirano

Makron je izgubio apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini Francuske

Sledeći članak