Protesti u Gruziji započeli su krajem 2024. godine, nakon što je vlada najavila planove da suspenduje pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji do 2028. godine. Ova odluka izazvala je široko nezadovoljstvo među građanima, posebno među mladima i prodemokratskim grupama. Optužbe o nameštenim parlamentarnim izborima u oktobru iste godine dodatno su pojačale tenzije, sa zahtevima za novim izborima i oslobađanjem političkih zatvorenika i obnovom pregovora sa EU.
Glavni zahtev je povratak Gruzije na put ka evropskim integracijama, odnosno da vlada odustane od plana da suspenduje pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji do 2028. godine. Građani takođe tvrde da su oktobarski parlamentarni izbori 2024. godine bili namešteni i zahtevaju ponavljanje izbora i traže oslobađanje svih pritvorenih opozicionih lidera, aktivista i građana koji su uhapšeni tokom protesta.
„Izbori u Gruziji su bili namešteni, a nakon protesta naši drugovi su uhapšeni. Nastavljamo borbu – pozorišta, preduzeća i univerziteti su u štrajku, a studenti su sada okupirali 8 univerzitetskih zgrada“, za Mašinu kaže Tati Tomasi, aktivistkinja iz Gruzije i dodaje da svi podržavaju studente i studentkinje u Srbiji.

Kao i u Srbiji, studenti u Gruziji su odigrali ključnu ulogu u organizovanju i vođenju protesta, preuzimajući inicijativu i mobilizujući javnost, posebno u glavnom gradu Tbilisiju, ali i u drugim gradovima poput Batumija i Zugdidija.
Uprkos nasilju i teroru, studenti u Gruziji ne odustaju
Kako saznajemo, gruzijski studenti su kontaktirali studente u blokadi u Srbiji i tražili njihovu podršku. Fakulteti u Gruziji za sada nisu u potpunosti blokirani, a o studentskom pokretu u Gruziji smo razgovarali sa Kalibegom Magamedovim, studentom Univerziteta Ilia i članom pokreta studenata ovog univerziteta.
„Nismo uspeli da potpuno blokiramo fakultete. Situacija u Gruziji je prilično složena. Dok su studenti veliki deo protesta, postizanje potpune blokade zahteva većinu studenata, što mi još uvek nemamo. Mnogi studenti, posebno studenti iz inostranstva na većim univerzitetima ne učestvuju u protestima“, za Mašinu objašnjava Magamedovi.
Pored toga, većina univerziteta u Gruziji je pod jakim uticajem ili pod kontrolom vlade, koja aktivno radi na sprečavanju studenata da se pridruže protestima, dodaje naš sagovornik.
„Pritisak je intenzivan, posebno nakon nedavnih događaja koji su uključivali nasilje, krvave noći i teror u Gruziji. Neki studenti su kidnapovani iz svojih domova ili sa ulica, bilo je i slučajeva torture. Uprkos tome, mnogi studenti odbijaju da odustanu“, kaže student Univerziteta Ilia.

Kako Magamedovi smatra, trenutni period je kritičan za budućnost Gruzije i studenti osećaju odgovornost da se za nju bore. Studenti na raznim univerzitetima rade na jačanju pokreta, podršci demonstrantima koji su nepravedno zatvoreni zbog, kako naš sagovornik navodi, korumpiranog pravosudnog sistema i zahtevaju slobodne i poštene izbore, oslobođene ruskog uticaja.
„Iz moje perspektive, studentski pokret u Srbiji deluje veoma odlučno i uticajno. Potpuna blokada fakulteta pokazuje snažno jedinstvo i odlučnost. Inspirativno je videti studente kako se zajedno zalažu za svoja prava. U Gruziji je teško postići ovaj nivo protesta zbog ranije pomenutih izazova“, za Mašinu kaže Magamedovi.
Na pitanje kako izgledaju aktivnosti studentskog pokreta u Gruziji, Magamedovi kaže da su, uprkos poteškoćama, organizovali marševe, štrajkove i druge oblike protesta.
„Dok su neki univerziteti privremeno zaustavili obrazovne procese, većina državnih i privatnih univerziteta povezanih sa vladom stvara nam značajne prepreke. Ovo čini gotovo nemogućim savršeno izvođenje mirnih protesta, ali mi ostajemo posvećeni mirnim sredstvima“, zaključuje student Univerziteta Ilia.
A.G.A.