Između Rusije, Kine i SAD: Nemačka preispituje nuklearnu politiku

Nemački kancelar Fridrih Merc osudio je gašenje poslednjih nuklearnih reaktora i nazvao tu odluku „ozbiljnom strateškom greškom”. Nemačka u velikoj meri zavisi od uvoza energije – čak 70 odsto – koji je ranije dolazio iz Rusije, a danas pre svega iz SAD i drugih zemalja. Sa druge strane, u zelenoj tranziciji zavisi od tehnologije iz Kine, što otežava položaj nemačke industrije. Srbija je nedavno u istom duhu najavila razvoj nuklearnog programa nakon ukidanja zabrane iz 1989. godine.

Merc i Tramp

„Nemačka sprovodi najskuplju energetsku tranziciju na svetu, a nema dovoljno sopstvenih kapaciteta“, kazao je Merc na poslovnoj konferenciji u Saksoniji-Anhalt, prenosi portal Nuklearna energija. Kritikovao je „ideologiju” iza gašenja nuklearnih kapaciteta i poručio da je trebalo zadržati poslednje tri nuklearne elektrane koje su ugašene 2023. godine.

Nemačka se protivila nuklearnoj energiji nakon katastrofe u Černobilju 1986. godine, a zatim i posle nesreće u Fukušimi 2011. Postepeno ukidanje nuklearnih reaktora završeno je u aprilu 2023. godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Pre te invazije, 60 odsto uvoza gasa i više od trećine nafte u Nemačku dolazilo je iz Rusije. Nakon što je Rusija obustavila snabdevanje gasom, a Nemačka ukinula uvoz, zemlja je bila prinuđena da ponovo otvori neke termoelektrane na ugalj i da odloži zatvaranje nuklearnih reaktora. Umesto Rusije, Nemačka sada svoje energetske potrebe podmiruje iz SAD, Holandije i Norveške.

Istovremeno, nemačka zelena tranzicija zasniva se na tehnologiji, materijalima i delovima iz Kine. Na primer, Kina snabdeva oko 80 odsto nemačkih solarnih panela. Ova dinamika predstavlja kontradikciju, jer je Kina geopolitički konkurent Nemačke i SAD, ali istovremeno i njen ključni partner.

U Nemačkoj se zato vodi debata o tome da li treba intenzivirati saradnju sa Kinom, s obzirom na to da se SAD povlače sa međunarodnog nivoa kada je reč o klimatskim sporazumima. Neki stručnjaci predviđaju da će Kina u narednom periodu nadmašiti SAD kao najmoćniju ekonomsku silu.

Srbija je započela prvu fazu razvoja nuklearnog programa za energetske potrebe, izjavio je pomoćnik ministarke rudarstva i energetike za elektroenergetiku Radoš Popadić u decembru 2025. godine.

„Srbija se, kao i druge evropske zemlje, nalazi u procesu energetske tranzicije, u kojem su za izlazak iz proizvodnje električne energije iz uglja neophodni novi izvori bazne energije. Ukinuli smo zabranu izgradnje nuklearnih elektrana koja je bila na snazi još od 1989. godine i započeli višegodišnje pripreme i analizu opravdanosti razvoja nuklearnog programa, u skladu sa preporukama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA)“, rekao je Popadić.

Kako smo ranije pisali o potencijalnom ukidanju zabrane izgradnje nuklearnih elektrana, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović tada je navela da nadležni razmatraju ukidanje moratorijuma na nuklearnu energiju iz 1989. godine, pre svega zbog geopolitičkih okolnosti. Dodala je da Evropska unija teži postepenom izbacivanju prirodnog gasa iz upotrebe.

A.M.

Prethodni članak

„Fiume o morte!“ dobio nagradu za najbolji evropski dokumentarni film

NUNS: Nepoznato lice pretilo smrću novinaru Marku Dragoslaviću – nadležni organi moraju hitno da reaguju

Sledeći članak