Nakon podnete peticije za izmenu predloženog koncepta mature, predstavnici Ministarstva prosvete razgovarali su sa članovima neformalnog udruženja srednjoškolaca „I mi se pitamo“. Na sastanku su otvorena brojna pitanja, a učenici su odgovore dobili naknadno.
Luka Babić iz udruženja „I mi se pitamo“ za Mašinu govori o konceptu probnog perioda koji su srednjoškolci predložili predstavnicima Ministarstva na sastanku o kome ste ranije mogli da čitate.
„Državna matura kakva je trenutno u planu predviđena je da bude puštena u punom kapacitetu bez ikakvih provera funkcionisanja. Piloti su bili tehničke probe (podela papira i pregledanje) i ne mogu se smatrati pravim probama, sa čime su se i predstavnici Ministarstva složili. Probni period koji smo predložili predviđa da se za upis na fakultet računaju samo prijemni ispiti, a da se državna matura radi samo za završetak srednje škole“, objašnjava Babić.
Prema njegovim rečima, tokom tog perioda može se upoređivati korelacija uspeha, odnosno da li je matura valjana.
„Ovakav predlog je u interesu sve tri strane. Srednjoškolci ne moraju da rade prekomerne testove za upis, fakulteti zadržavaju najpravedniji sistem upisa, a Ministarstvo uvodi maturu u roku“, zaključuje Babić.
Prema navodima ovog udruženja, Ministarstvo nije uvažilo niti odbilo njihov predlog, već su rekli da će „još razgovarati o tome“.
„Prema rečima predstavnika Ministarstva, biće još sastanaka, što se ja nadam da će se i ostvariti. Mi ćemo se truditi da izborimo najbolje moguće uslove za srednjoškolce, što mislim da ovakvim probnim periodom možemo da uspemo“, kaže Babić.
Još jedno od pitanja ticalo se donjeg praga prolaznosti na državnoj maturi. Prag polaganja predviđa minimalan broj bodova koji će učenik morati da sakupi kako bi dobio diplomu srednje škole i on se predviđa u okviru državne mature. Članovi udruženja „I mi se pitamo“ za Mašinu kažu da u trenutku održavanja sastanka Ministarstvo još nije definisalo ovu stavku.
U odgovoru Ministarstva navodi se da će se prag računati pojedinačno na svakom testu i da će biti utvrđen početkom sledeće školske godine, navodi srednjoškolsko udruženje. Za sada je poznato da će postojati tri nivoa na testovima, od kojih će 25% biti osnovni, 50% srednji i 25% viši nivo.
Uspeh u školi nosiće između 30 i 40 bodova, a takmičenja će obezbeđivati između 10 i 30. O kriterijumu rangiranja učenika sa istim brojem bodova odlučiće fakulteti.
Srednjoškolci navode da i dalje nisu dobili odgovore na sva pitanja, a neka od njih su:
Kako će fakultet upisivati učenici koji to žele naknadno da urade? Kako će se studenti prebacivati na drugi fakultet? Kako će se upisivati učenici koji su školu završili „po starom modelu“?
A.G.A.