Kraj kapitalizma: 89. Prolećna izložba ULUS-a

U toku je tradicionalna ULUS-ova Prolećna izložba koja za svoj cilj postavlja „proizvodnju društvenosti u direktnom susretu sa publikom i svim akterima u polju umetničke i društvene produkcije“.

Sve do 20. maja publika će biti u prilici da se priključi zajedničkom radu mnogobrojnih umetnika i umetnica, kao i drugih aktera koji dolaze iz različitih društvenih sfera, na izložbi koja tematizuje kraj kapitalizma, sa podnaslovom „Tačka doviđenja“.

„Pozvani su svi umetnici i umetnice, družine i pojedinci, veliki i mali kolektivi, da predlože alternativu postojećem načinu rada – modele koji omogućuju dostojanstven život i aktivno javno delovanje, uz uslov da nisu zasnovani na eksploataciji i da svi akteri imaju jednake mogućnosti da učestvuju u donošenju odluka i građenju modela,“ stoji u najavi događaja.  

U periodu od 3. do 11. maja, učesnici izložbe su zajednički radili na osmišljavanju alternativnih praksi u domenu ekonomije, politike, društva, ekologije, obrazovanja i virtuelnog prostora a nakon toga je usledio period za probe, izvedbe i prikaze osmišljenih modela, uz javne pretrese i razgovore o učinjenom, koji će trajati sve do 20. maja.  

Ova dugogodišnja manifestacija u okrilju Udruženja likovnih umetnika Srbije, kolektivno organizovana i, kako vidimo, kolektivno izvođena iz dana u dan, bavi se temom kapitalizma i njegovog kraja. Sa početnom tezom kojom se suprotstavljaju onoj poznatoj o tome da je lakše zamisliti kraj sveta nego kraj kapitalizma, iz ULUS-a tvrde da se o kraju (kapitalizma) već uveliko misli:

„Ne funkcioniše ovaj poredak nipošto, jedino što sa izvesnošću proizvodi jesu nejednakost, krize i siromaštvo. Stoga se traže putevi ukidanja“, objašnjava se u najavi.

Kako dalje navode, pomaci sve češće dolaze iz umetničkih krugova, „od ljudi aktivno uključenih u imaginativni i društveni rad, koji pritom dobro znaju koliko taj rad ne sme biti a jeste obezvređen“.

Prolećna izložba ULUS-a, “Kraj kapitalizma: Tačka doviđenja”. Foto: ULUS

Sama konceptualizacija izložbe pokazuje da se o društvenim i političkim alternativama kapitalizmu, kroz polje umetnosti, misli ne samo na planu sadržaja, već i kroz formu, ali i način organizovanja.

Kroz koncept „prefiguracije“ kako kažu „u službi alternative“, učesnici i učesnice ove manifestacije preuzimaju i dele odgovornosti za „pravljenje umetnosti / sveta / društva /života“.

Drugim rečima, pozvani su „svi umetnici i umetnice, družine i pojedinci, veliki i mali kolektivi, da predlože alternativu postojećem načinu rada“, drugačije modele umetničkog rada koji „omogućuju dostojanstven život i aktivno javno delovanje, uz uslov da nisu zasnovani na eksploataciji i da svi akteri imaju jednake mogućnosti da učestvuju u donošenju odluka i građenju modela“.

„Ostajemo verni proizvodnji društvenosti. Ona je cilj, a ujedno i uslov pomaka, vrsta oruđa za šire poteze koji iz mikropolitičkog teže stvaranju uslova za realne promene proizvodnih odnosa. Pitanje tehnike dela, dakle kako se ti odnosi menjaju, nakon svih istorijskih poraza – ostaje da se ispita i pronađe“, ističu.

U praksi, podela načina rada na samoj izložbi se realizuje kroz različite „klastere“ koji su posvećeni političkim, ekonomskim, socijalnim, ekološkim, obrazovnim i mnogim drugim pitanjima, koji su propraćeni paralelnim programima, razgovorima, debatama, filmskim i video projekcijama.

Kompletan program ovde možete pogledati.

V.K.

Prethodni članak

Da li smo na „jevanđelskim temeljima“ izgradili način života u kome su žene jadnice i bednice?

Tiha privatizacija vrtića: pokrenuta peticija za kvalitetne i bezbedne vrtiće

Sledeći članak