Mame su zakon: Želimo da znamo koliko se trudnoća u Srbiji završi smrtnim ishodom

Iz udruženja „Mame su zakon“ apeluju na nadležne da hitno zaštite živote trudnica i porodilja u Srbiji

bolnica

„Apelujemo na ministarku zdravlja, prof. dr Danicu Grujičić i Ministarstvo zdravlja da ispitaju sve okolnosti koje su dovele do smrtnog ishoda i da još jednom sa zdravstvenim osobljem prođu sve procedure koje se odnose na brigu o trudnicama i porodiljama“, navodi se u saopštenju kojim je udruženje „Mame su zakon“ reagovalo na vest o smrti Isidore P, koja je u šestom mesecu trudnoće u Užicu izgubila život od posledica sepse.

Iz „Mame su zakon“ traže od Ministarstva zdravlja da objavi koliko se trudnoća i porođaja završilo smrtnim ishodom, odnosno koliko trudnica, porodilja i novorođenčadi je preminulo u svim porodilištima u Srbiji u poslednjih deset godina.

„Jasno je da je moguće da su nove tehnologije i brži i jednostavniji protok informacija doprineli da se o ovakvim slučajevima češće govori i piše, ali mi bismo svakako voleli da znamo da li je samo to u pitanju ili se propusti ipak češće dešavaju, posebno nakon pandemije korona virusa“, navodi se u saopštenju i dodaje da bi dobijeni podaci mogli da se iskoriste za unapređenje moguće nedovoljno dobrih protokola i identifikaciji najkritičnijih tačaka, posebno u aktuelnom periodu nakon pandemije korona virusa.

Predstavnice „Mame su zakon“ ocenjuju da su žene u Srbiji opravdano zabrinute da će u ginekološko-akušerskim klinikama dobiti neadekvatno lečenje ili biti izložene rizicima po zdravlje i život. Jedan od razloga za to je, kako naglašavaju, činjenica da se zdravstveni radnici ne plaše kazni za nesavesno lečenje, koje se svode na povremene sankcije u vodu suspenzija. Neodgovorni zdravstveni radnici, uz to, sankcije snose samo u državnim ustanovama, dok im je u privatnim ustanovama dozvoljeno da nastave da rade, skreću pažnju iz „Mame su zakon“.

Podsetimo, nekoliko istraživanja i inicijativa pokrenutih tokom proteklih desetak godina je pokazalo da su žene u Srbiji u ginekološko-akušerskim ustanovama prečesto izložene neadekvatnom lečenju, usled kombinovanih efekata katastrofalnog odnosa države prema zdravstvu i podjednako lošeg odnosa društva prema ženama.

Dok se novac ulaže u naoružavanje i velelepne sportske hale, na zdravstvu se štedi. Bolnice su zato postapokaliptični pejzaži, iz zemlje beže i iskusni i mladi zdravstveni radnici, pa se prekida i transgeneracijski prenos znanja i prilika za usvajanje savremenih metoda. Oni koji ostaju su preopterećeni, a prečesto i sede na dve stolice, radeći u državnom i privatnom sektoru istovremeno. Neke od očekivanih posledica su prekratko vreme i smanjena pažnja sa kojim se pristupa pacijentkinjama u ordinacijama i porođajnim salama.

Udruženja koja se bore za zaštitu prava pacijentkinja ginekološko-akušerskih ustanova argumentovano tvrde da je i onako loša situacija u zdravstvu u ginekologiji pogoršana negativnim predrasudama prema ženama, kao i zastarelim i mizoginim shvatanjima o tome šta bi žene „trebalo da istrpe“, koje vode ka odbacivanju ocene sopstvenog stanja koje iznose trudnice i porodilje, umanjivanju težine percipiranih simptoma, pa predstavljaju prepreku za tačno određivanje dijagnoze i medicinskog tretmana.

„Moramo svi zajedno, a pre svih oni koji se brinu o zdravlju građanki i građana, raditi na tome da se u XXI veku životi ne gube na porođajnom stolu ili tokom održavanja trudnoće“, naglašavaju iz „Mame su zakon“.

I.K.

Prethodni članak

Mapiranje pravedne zelene tranzicije u Srbiji – ni sluha ni sredstava za pravdu

Druga nedelja blokade Arhitektonskog, studenti ETF-a se pridružuju protestu

Sledeći članak