Na terenu je i danju i noću između trideset i sedamdeset meštana, kaže za Mašinu aktivistkinja udruženja nEKO brine za Levač, Marica Živanović Poljo. Meštani u mirnom protestu izražavaju neslaganje sa tim da preduzeće Balkan istraživanja oformi istražnu bušotinu na privatnoj parceli koju je nedavno kupila.
„Ljudi su se spontano okupili i ne žele da dopuste da se ta bušotina izvede na toj ili bilo kojoj drugoj lokaciji u Levču. Oni ispoljavaju jedinstven otpor“, kaže Živanović Poljo.
Pristup bušilice parceli pre nekoliko dana je sprečio automobil koji se, po rečima meštana, slučajno pokvario na putu, a ovih dana se na sličan način pokvario i jedan traktor.
„Ovaj broj okupljenih je veliki za ovaj kraj, naročito s obzirom na to da su u pitanju radni dani a da na selu uvek ima mnogo posla. Ali, ljudi su svesni da je ovo nešto od presudnog značaja za njihovu budućnost i zdravlje, kao i za osnovnu delatnost, to jest poljoprivredu“, komentariše Živanović Poljo.
Na profilu Fejsbuk grupe nEKO brine za Levač ad hoc aktivisti kače slike jesenjih radova koje su zanemarili prepoznajući kao prioritet odbranu životne sredine, i pozivaju građane iz drugih krajeva da im se pridruže. Predstavnici kompanije, uključujući i direktora preduzeća, se, kako kaže naša sagovornica, od ponedeljka sporadično pojavljuju na lokaciji u pratnji obezbeđenja. Dolazilo je do rasprave, ali ne i do većih incidenata.
Živanović Poljo ocenjuje da bi za ovaj kraj najopasnije bilo otvaranje rudnika, ali i da su se se meštani uverili u to da same istražne bušotine mogu da nanesu štetu životnoj sredini.
„Mi smo pročitali sve zaključke koje je svojevremeno o iskopavanju litijuma donela SANU, a i videli smo zagađenje na nekoliko primera. Recimo, u Valjevu, kod Cvetka Jovanovića. U Valjevu je takođe bio veliki problem što je kod jednog gospodina koji se bavi proizvodnjom maline u samoj malini pronađena nedozvoljena koncentracija štetnih materija. Mi ne želimo da rizikujemo da dođemo u takvu situaciju“, objašnjava Živanović Poljo.
Ona naglašava da, čak i da konkretne bušotine ne izazovu negativne posledice, meštani pre svega ne žele da rizikuju da se u Levču zaista otvori rudnik ako se tamo pronađe značajna količina ruda. Predstavnica udruženja nEKO brine za Levač konstatuje da građani kao primer imaju dešavanja u Gornjim Nedeljicama i da sada znaju koliko čitav proces traje i šta izaziva. Ona podseća na to da je u Jadru proces istraživanja počeo pre više od 16 godina, ocenjujući da su meštani u međuvremenu dovedeni pred svršen čin i da na projekat Jadar, iako je bilo najavljeno da se neće realizovati, zapravo nije stavljena tačka.
Kako smo ranije pisali, u bunarima nedaleko od bušotina kanadske firme „Euro Litijum Balkan“, iz kojih su se meštani sela Lukavac snabdevali vodom za piće, je 2021. izmerena koncentracija bora višestruko veća od dozvoljene. U bari pored jedne od bušotina koncentracija bora je bila i preko stotinu puta veća od granične vrednosti. Cvetko Jovanović, jedan od oštećenih meštana, je za Blic tada izjavio da je od materija koje su curele iz problematične bušotine prvo „izgorela“ njiva, da bi one vremenom doprle i do bunara, uprkos pokušajima vlasnika bušotine da sanira kvar.
Podsetimo, Srpska akademija nauka i umetnosti je u maju 2021. organizovala naučni skup: „Projekat Jadar: Šta je poznato?“ na kom su izražene sumnje u transparentnost, rentabilnost i bezbednost projekta Jadar. Akademici su oštru kritiku projekta u vidu pisma uputili i ministarki rudarstva Zorani Mihajlović, a u martu 2022. SANU je objavila i zbornik izlaganja sa skupa. Jedan od njegovih recenzenata, Slobodan Vukosavić, je tom prilikom ocenio da su „zaključci na osnovu brojnih radova da realizacija projekta Jadar vodi masivnoj devastaciji prostora, promeni predela, degradaciji biodiverziteta i voda, te raseljavanju stanovništva, prestanku poljoprivrednih aktivnosti i permanentnom riziku za okolna sela i Loznicu i istakao da prioritetni interes Srbije mora da bude suzbijanje zagađenja, održivo korišćenje prirodnih resursa, uz očuvanje životne sredine za sadašnje i buduće generacije“, kako je preneo portal RTV Vojvodina.
Predstavnici vlasti su krajem 2021. dali uverenja da projekat Jadar neće biti nastavljen, da bi proteklih dana izjave zvaničnika u parlamentu to sve ozbiljnije dovele u pitanje.
„Takvi primeri su dovoljno alarmantni da se građani usprotive razvoju takvih grana industrije kod nas“, smatra Živanović Poljo.
Kada je u pitanju Rekovac, ona ponavlja da su građani institucionalna sredstva borbe iscrpli.
„Mi smo u poslednjih godinu i po dana, od kada smo saznali da je Rekovac uopšte kompanijama interesantan za ovu vrstu istraživanja, preduzeli sve što smo mogli institucionalno. Obraćali smo se lokalnoj samoupravi, pokrenuli lokalnu peticiju koju je potpisalo oko 2.000 ljudi, što je jako veliki broj za ovu sredinu; prikupljali potpise za narodnu inicijativu za zabranu istraživanja, eksploatacije i prerade litijuma i bora na teritoriji cele Srbije. Obraćali smo se svim nadležnim institucijama“, objašnjava Živanović Poljo.
Lokalna skupština je donela zaključak da se uđe u proceduru izmena i dopuna prostornog plana kojima bi se onemogućilo istraživanje i rudarenje, ali ih nije izradila ni nakon osam meseci.
„Pitanje je zašto se ta procedura, koja je trebalo da bude sprovedena po hitnom postupku, nije još uvek završila. Te odgovore oni treba da daju, a mi smo Vladi i nadležnom ministarstvu uputili zahtev da se povuku sva istražna prava koja su izdata na teritoriji Srbije, ne samo za litijum i Bor, i da se izvrši revizija tih dozvola“, izjavila je Živanović Poljo.
„Smatramo da ovakvo ishitreno davanje dozvola za istraživanja zaista može da bude jako opasno za ljude koji žive na teritoriji čitave zemlje“, zaključila je.
I.K.