Muzej revolucije, poetski dokumentarac o nejednakosti u postjugoslovenskim društvima, otvara 15. Beldocs

Film „Muzej revolucije“ koji za polazišnu tačku uzima nikad dovršeni projekat izgradnje velikog muzeja u Beogradu u slavu revolucije naroda Jugoslavije, otvara jubilarni 15. Beldocs festival.

Poetski dokumentarac o postjugoslovenskim društvima pod nazivom „Muzej revolucije“ Srđana Keče, u okviru predstojećeg Beldocs-a biće premijerno prikazan 11. maja u 19.30 u Domu omladine Beograda.

Inspiraciju za ovaj film reditelj Srđan Keča pronalazi u nikada dovršenom projektu izgradnje velikog muzeja u Beogradu u slavu revolucije naroda Jugoslavije arhitekte Vjenceslava Richtera. Ova ideja sa početka  šesdesetih godina 20. veka nikada nije realizovana. Iza nje su nakon 60 godina ostali samo ostaci podruma koji se proteklih decenija pretvorio u zapušteni prostor koji naseljavaju „društveni izopštenici kasnog kapitalizma“ kako stoji u zvaničnoj najavi filma.

Priča prati devojčicu i njenu majku koje za život zarađuju čisteći šoferšajbne i koje žive u vlažnoj, mračnoj zgradi, „podrumu revolucije“, gde živi i starica sa kojom devojčica gradi blizak odnos.

Portretišući odrastanje unutar napuštenih ruševina utopijskog projekta, u gradu koji se ubrzano transformiše film, navodi se, „istražuje odnos kolektivnih i individualnih snova, način na koji krah prvih nagriza druge, postavljajući pitanje o mestu na kom ti snovi i dalje žive“.

Povodom premijere filma Srđan Keča je izjavio da mu je čast da ovaj film otvara Beldocs, festival koji već godinama neguje program pun filmskih dragulja i jača vezu dokumentarnog filma u Srbiji sa regionalnom i svetskom scenom:

„Nadam se da će publika u filmu pronaći jedan novi pogled na Beograd i na naše društvo, kao i bliskost sa životima koji su u njemu prikazani“, izjavio je autor filma. Srđan Keča, autor filma i dodao:

 „Ovaj film se rodio iz želje da ispričam parabolu o životu u strukturi sačinjenoj od prekinutih snova i ideja. Za mene to predstavlja suštinsko iskustvo postjugoslovenskih društava, ubrzano uključenih u neoliberalni proces i vrtoglave nivoe nejednakosti. Film se fokusira na one koje je taj proces ostavio najranjivijim i pronalazi ih u tami prostora Muzeja revolucije, koji pokreće alegorijski nivo priče.”

Srđan Keča, Muzej revolucije, trejler.

Na opštejugoslovenskom konkursu organizovanom 1961. za dobijanje idejnog arhitektonskog rešenja za zgradu Muzeja Revolucije naroda i narodnosti Jugoslavije konkursna komisija, sastavljena od istaknutih stručnjaka, umetnika i javnih radnika iz cele zemlje opredelila se za projekat Vjenčeslava Rihtera. Međutim, usled nedostatka sredstava nije došlo do realizacije ovog projekta pa je tek 1975. godine ponovo pokrenuto pitanje izgradnje Muzeja. Gradnja je trebalo da započne u jesen 1978. godine, a predviđeno je da se novi Muzej otvori za javnost 1981. godine, povodom 40-godišnjice ustanka.

Muzej nikada nije izgrađen, a njegovi ostaci se i danas nalaze između Palate federacije i zgrade PC „Ušće“, nekadašnjeg sedišta CK SKJ, na Novom Beogradu.

Srđan Keča je scenarista, reditelj i direktor fotografije ovog dugometražnog dokumentarnog filma, koji je uz Vanju Jambrović i producirao film. Montažerka filma je Hrvoslava Brkušić, muziku potpisuje Hrvoje Nikšić, a dizajn zvuka Jakov Munižaba. Film je nastao u ko-produkciji producentskih kuća Uzrok (Srbija) i Restart (Hrvatska) kao i Hrvatske radiotelevizije, Al Jazeera Documentary Channel (Katar) i Nutprodukce (Češka), a podržan je od strane Ministarstva kulture Republike Srbije, Filmskog centra Srbije, Hrvatskog audiovizualnog centra, MEDIA programa, Češkog filmskog fonda, Sandens Instituta, i Televizije GEO.

Film je imao svetsku premijeru na IDFA festivalu u Amsterdamu, gde je uvršten među dvanaest filmova nominovanih za nagradu Najbolji debitantski dugometražni dokumentarac (Best First Feature). Prikazan je i na festivalima Human Rights Film Festival 2021 u Zagrebu i filmskom festivalu u Trstu (2022).

Beldocs, jedan od vodećih međunarodnih festivala dokumentarnog filma u ovom delu Evrope koji se održava svake godine u maju u Beogradu. Podeljen je u 12 programskih celina, tokom osam dana trajanja festivala, na više od 7 lokacija biće prikazano preko sto premijernih projekcija.

Više informacija o ovogodišnjem programu festivala možete pogledati ovde.

V.K.

Prethodni članak

Sindikalno organizovanje u Amazonu se nastavlja, kompanija troši milione dolara da bi ga sprečila

Sastanak Đilas-Vučić: izdaja legitimiteta i legitimiteti izdajnika

Sledeći članak