Umetnički rad „Izdaja bolje budućnosti“ koji se realizuje u oviru 59. Oktobarskog salona, biće tema i istoimenog razgovora koji se organizuje sutra, u subotu 22. oktobra u 17 časova u zgradi Borbe na Trgu Nikole Pašića 7, na 5 spratu, u prostorijama biblioteke Borbe.
Učesnici u razgovoru su Artan Sadiku, politički filozof, Vladan Jeremić, umetnik i kulturolog, Nemanja Cvijanović, umetnik i Zorana Đaković Minniti, kustoskinja ovogodišnjeg Oktobarskog salona, koji je zvanično otvoren na dan Oslobođenja Beograda, 20. oktobra.
„Izdaja bolje budućnosti“ je rad koji svoju inspiraciju pronalazi u angažovanoj umetnosti koja se vezuje za istoriju radničkih borbi tokom dugog 20. veka, podseća na istorijski odnos umetnosti i revolucije ali i odsustvo umetnosti iz savremenih radničkih borbi, kao i odsustvo same klasne borbe u savremenim društvim odnosima, a konceptualno se vezuje i za avangardne i neoavangardne umetničke prakse, poput akcije-izložbe umetnika Željka Jermena „Ovo nije moj svet“ izvedene ispred Studentskog kulturnog centra 1976. godine.
Istovremeno, kao intervencija u javnom prostoru, ovaj rad podseća javnost i na zaboravljenu istoriju dnevnih novina „Borba“ koju je davne 1922. godine u Zagrebu pokrenula Komunistička partija Jugoslavije, kao nezavisan politički i društveni list, koji od 1944. godine nastavlja svoj rad u zgradi na tadašnjem Trgu Marksa i Engelsa u Beogradu. U tim prvim godinama postojanja mnogi brojevi „Borbe“ bili su zabranjeni a urednici hapšeni i osuđivani na višegodišnje zatvorske kazne zbog svog rada. Tokom socijalističkog perioda „Borba“ postaje najuticajniji i najčitaniji dnevni list, a 2008. godine je privatizovan kao i mnogi drugi listovi, i samo nakon nekoliko meseci biva ugašen, nakon osamdesetsedam godina postojanja.

U pomenutom razgovoru će, pored umetničke intervencije na zgradi Borbe, biti reči i o efektima autorove prethodne intervencije u javnom prostoru, o „Spomeniku crvenoj Rijeci – samoobrambenom spomeniku“, koja je realizovana 2020. godine u Rijeci.
Kako stoji u najavi programa, njegova umetnička akcija bi mogla da se tumači „kao promišljen gest koji potkopava trenutni uspon nacionalističkog nasilja u Evropi“:
„Upravo ova akcija predstavlja vrlo preciznu tačku u kojoj se sučeljavaju fašističko i antifašističko nasleđe i definiše Cvijanovićev gest kao odnos između društva, politike i umetnosti“, kaže se u saopštenju.
Radovi Nemanje Cvijanovića, između ostalih, biće diskutovani i u okviru programa koji se organizuje u subotu, 29. oktobra u 19 časova u Krokodilovom Centru za savremenu književnost, Karađorđeva 43. pod nazivom „Nove neprijateljske ofanzive i samoodbrambeni spomenici“.
Radi se o razgovoru povodom objavljene monografije „Antifašizam kao samoodbrambeni spomenik“ koju su priredili Tevž Logar i Vladan Jeremić u izdanju Fondacije za Jugoistočnu Evropu Roza Luksemburg, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i Obalne galerije Piran u kojem učestvuju Dragan Markovina, istoričar i publicista i Igor Štiks, pisac i politički filozof.
Publikacija obuhvata tekstove o protivrečnostima umetničkih praksi koje se bave istorizacijom jugoslovenske socijalističke prošlosti, a kroz analizu konkretnog Cvijanovićevog rada „Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik“, ali i tekstove koji pružaju bliži uvid u društveno-politički pa i kulturni kontekst u kojem ova umetnička intervencija nastaje, zatim o crvenoj petokraci kao podsetniku na ono što nedostaje u građanskim oblicima antifašizma, te o antifašizmu danas, autorki i autora: Ivane Bago, Gal Kirna, Mihal Kozlovskog, Dragana Markovine, Katarine Peović, Srećka Puliga i Stefano Tacconea.

Autor koncepta publikacije, umetnik Nemanja Cvijanović, za Mašinu je izjavio da su ovakve umetničke intervencije prilika za promociju stvarne aktivističke prakse:
„Ja sam baš nedavno pokušavao nagovoriti Radničku frontu da koristimo radikalne umjetničke prakse umjetnika koji nisu direktno ideološki lijevi aktivisti ali se njihovi radovi i prakse mogu iskoristiti za provjede, blokade i tako dalje. Na primer, predložio sam da iskoristimo Mudovljev ’Jedan sat prednosti’ kako bi blokirali Trg žrtava fašizma za prosvjed s našim autima koji bi se vozili u krug oko paviljona HDLU u Zagrebu i tako blokirali centar grada. To je kao i kad smo na plakatima kampanje Radničke fronte radili izložbu radova Slavena Tolja, Igora Grubića i drugih.“
Razgovore organizuju Kulturni centar Beograda / 59. Oktobarski salon, Rosa-Luxemburg-Stiftung Southeast Europe i Udruženje Krokodil.
V.K.