Nacrt Zakona o unutrašnjim poslovima prošao javnu raspravu uprkos protivljenju građana i stručnjaka

U subotu je završeno javno izjašnjavanje o Nacrtu Zakona o unutrašnjim poslovima koji će omogućiti biometrijski nadzor

Zakon o unutrašnjim poslovima će, ukoliko bude usvojen, zameniti postojeći Zakon o policiji. U pitanju je, kako piše N1, obiman i sistemski propis. Samo čitanje skraćene verzije Nacrta trajalo je dva sata.

Građani i stručnjaci su imali rekordno kratak rok da se o njemu izjasne: naime, rasprava završena u subotu u Beogradu, Novom Sadu i Nišu trajala je svega pet dana, iako je za prethodni Zakon o policiji u iste svrhe bilo određeno godinu dana.

Kratak rok za upoznavanje sa  materijalom i izjašnjavanje o Nacrtu jedna je od prvih zamerki. Iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku su  prošle sedmice skrenuli pažnju na to da su stručnjaci zatečeni time da se novi zakon uopšte donosi. Kako je za Danas izjavio Bojan Elek, koordinator Nacionalnog konventa za pregovaračko poglavlje 24, Nacrt se na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova u avgustu pojavio bez prethodne najave a plan Vlade nije predviđao novi zakon, nego  izmene postojećeg Zakona o policiji, a konvent nije konsultovan. Po Elekovom mišljenju, novine koje Nacrt predviđa mogle su biti obuhvaćene i izmenama, bez potrebe da se novi zakon  donosi.

Predviđene novine bi, ipak, mogle biti opasne po prava građanki i građana, sa čime se slaže i koordinator konventa. Jedan od članova zakona predviđa sankcije za objavljivanje podataka o službenom licu koje primenjuje policijska ovlašćenja, što u praksi znači da niko neće smeti da objavi identitet policijskog službenika koji zloupotrebi ovlašćenja i primeni prekomernu silu. Dodatna prepreka identifikovanju takvih službenika biće to što na njihovim uniformama više neće stajati prezimena, već šifre.

Takođe, ukoliko zakon bude usvojen policija će smeti da snima građane, ali ne i oni nju, upozoravaju na NewsMax Adria. Kako za ovaj medij izjavljuje Dobrica Veselinović iz Ne davimo Beograd, ovaj pokret nalazi da je problematično i to što Nacrt predlaže sankcije za pravna lica koja neovlašćeno upotrebe reč „policija“.

Bivši poverenik za informacije od javnog značaja, Rodoljub Šabić, za Peščanik danas konstatuje da ova odredba (čl. 355, st. 1, tač. 1), koja predviđa kažnjavanje svakoga ko „koristi pojam policija bez odobrenja ministra“ zaista zvuči kao da se svima zabranjuje korišćenje pojma policija, što izaziva razumljivu zabrinutost. On, ipak objašnjava da je reč o „nespretnoj, rogobatnoj formulaciji“ koja zapravo podrazumeva zabranjivanje drugim subjektima da reč policija koriste u svom imenu.

Dok je ova odredba možda samo rogobatna, neke druge ostaju zloslutne. Najveću pažnju i kritike izazvala je odredba kojom se policiji dozvoljava da koristi softver za automatsku detekciju i prepoznavanje lica na osnovu biometrijskih karakteristika lica. Podsetimo, oprema za ovaj sistem nadzora već je od kineskog partnera, firme Huavej, kupljena i u velikoj meri instalirana, iako o tome nije bilo javne rasprave i uprkos protivljenju civilnog društva. Šabić, koji je u svojstvu poverenika za informacije od javnog značaja višekratno iznosio primedbe na dokumente koji su objavljivani sa namerom da daju pravni osnov za implementaciju projekta nadzora, danas podseća da je instalacija spornog sistema „od početka u suprotnosti sa Ustavom i zakonima“. Šabić takođe podseća na to da Ministarstvo unutrašnjih poslova ispoljilo veliku nesaradljivost sa građanima, odbijajući da otkrije podatke ugovora i cenu projekta.

Šabić ocenjuje da novi zakon uvodi najgoru i najširu moguću formulaciju uslova za primenu softvera za nadzor, omogućavajući tome policiji da ga primeni „kad god se poželi i u odnosu na koga god se poželi“, potvrđujući sve bojazni koje su u odnosu na novi zakon ispoljavale organizacije civilnog društva.

Ujednjene nacije su pre samo pet dana apelovale da se prodaja i upotreba sličnih sistema za nehumani nadzor obustavi međunarodnim moratorijumom do formulisanja adekvatnih pravnih ograničenja.

I.K.

Prethodni članak

Deca u digitalnom svetu: kako da deca bezbedno uživaju svoja digitalna prava?

Javna rasprava još jednom pokazala sasvim oprečna mišljenja o pitanju sezonskog rada

Sledeći članak