Nedavno je u emisiji „Ispod površine“ u produkciji televizije N1 objavljen podatak da radnici u kineskoj fabrici Linglong uz potpisivanje Ugovora o radu prihvataju i Aneks o poverljivosti informacija prema kome ne smeju da otkrivaju informacije o svojoj zaradi.
Kako navodi N1, u Članu 4 ovog Aneksa stoji da, ukoliko zaposleni otkrije informacije o sopstvenoj zaradi, svaki put kada takvo ponašanje bude otkriveno biće dužan da isplati 20 odsto otkrivene zarade kao nadoknadu štete, a kada dva puta zaredom otkrije informacije o zaradi biće dužan da isplati 50 odsto od otkrivene zarade kao nadokandu štete i nalaziće se pod prismotrom mesec dana.
Mario Reljanović, naučni saradnik Instituta za uporedno pravo je za ovu televiziju rekao da prismotra postoji samo u specijalnim istražnim radnjama: „Poslodavac to ne može da radi ni pod kakvim uslovima. To je krivično delo i zaposleni može da podnese krivičnu prijavu protiv odgovornog lica“, naveo je Reljanović.
Reljanović kaže da prismotra kao takva ne postoji u radnom pravu, niti generalno, osim kada je reč o o nekim specijalnim istražnim radnjama koje može sprovesti uži krug lica specijalizovanih za to – policija i BIA i još neka lica, ali isključivo u određenim okolnostima, što znači da ukoliko zaposleni smatra da je prisluškivan ili sniman ima pravo da podnese krivičnu prijavu protiv odgovornog lica, navodi Reljanović za N1.
Nadgledanje radnika, o čemu je Mašina već pisala, postoji od međuratnog perioda, što razvoj tehnologije, digitalne sfere i softvera za obradu podataka dodatno olakšava. Samo u toku prethodne godine, s početkom pandemije kada je veliki broj radnika/ca počeo da radi od kuće, poslodavci su tražili načine da kontrolišu rad svojih zaposlenih.
Da su rešenje našli u nadgledanju radnika i radnica svedoči činjenica da je prodaja softvera za nadgledanje utrostručena u periodu od tri meseca nakon početka pandemije.
Tako je početkom decembra 2020. godine američki Nacionalni odbor za radne odnose podneo žalbu protiv Gugla zbog ilegalnog špijuniranja radnika i radnica, kao i otpuštanja nekoliko njih zbog pokušaja udruživanja u sindikat.
Po svemu sudeći, narušavanje radnih ali i osnovnih ljudskih prava radnika i radnica se seli i u digitalnu sferu.
I.P.