U sporazumu se zalaže za „prelaz s fosilnih goriva u energetskim sistemima, na pravedan, uređen i ravnopravan način… kako bi se postiglo neto nula emisija do 2050. u skladu sa naukom”, prenosi isti izvor. Kapacitet izvora obnovljive energije bi trebalo da se utrostruči do 2030.
Ovaj sporazum je bio glavna tema Samita Ujedinjenih nacija o promeni klime, COP28, koji se od 30. novembra do danas održavao u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iako je dogovor nazvao „istorijskim“, ni predsednik ovogodišnjeg COP-a, sultan Al Jaber, nije krio da će mera uspeha sporazuma biti njegova primena, javlja Rojters.
Stručnjaci i predstavnici najranjivijih zemalja, ipak, ocenjuju da je „istorijski dogovor“ šupalj kao sito, pun rupa koje će dozvoliti da se eskiviraju ključne namere. Stručnjaci za ekstraktivizam upozoravaju da zelena tranzicija podrazumeva i rast potrošnje energije u prvim decenijama, a naročito dodatni rast rudarenja za takozvanim kritičnim sirovinama. Ona nosi velike rizike da će se dosad štićena područja u kojima ima bakra, zlata, litijuma i drugih minerala potrebnih za elektrifikaciju energije i saobraćaja, prekopati i zagaditi jalovištima.
„Je li ovo istorijski dogovor koji će označiti konačni kraj fosilnih goriva? Ili će to biti još jedan korak na putu do pakla?”, pita se dopisnica Gardijana.
OPEK kontroliše 80% poznatih rezervi nafte
Države su se prethodno ušančile u dva suprotstavljena tabora, sa oko stotinu zemalja koje su zahtevale jasne odluke i smernice za napuštanje fosilnih goriva u najskorijoj budućnosti sa jedne, i (pre svega) predstavnicima zemalja koje proizvode i prerađuju najviše fosilnih goriva, zemljama OPEK-a, sa druge strane.
„Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) kontrolišu gotovo 80% potvrđenih svetskih rezervi nafte zajedno s otprilike trećinom globalne proizvodnje nafte, a njihove vlade se oslanjaju na te prihode”, podseća Rojters.
„Saudijska Arabija pokušala je ukloniti sve reference na fosilna goriva, zatim je pokušala umetnuti reference na hvatanje i skladištenje ugljenika, tehnologiju koju iskazuje da voli, ali začudo u nju ne. Rusija je radila iza kulisa kako bi sprečila napredak, a činiće to još više sledeće godine kada se COP održava u Bakuu u Azerbejdžanu”, pisao je Gardijan nekoliko minuta nakon što je dogovor potpisan.
Zemlje-proizvođači nafte koje imaju i druge izvore prihoda, poput Kanade, Norveške i SAD su podržale dogovor, iako je na početku samita odsustvo američkog predsednika tumačeno kao podmetanje noge COP-u. Predstavnik Saudijske Arabije je u sredu na kraju pozdravio dogovor, rekavši da će on pomoći svetu da ograniči globalno zagrevanje na ciljanih 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijska vremena, odnosno postigne cilj postavljen u Pariskom sporazumu iz 2015. godine.
Da li ćemo spasiti ili uništiti prirodu?
Međunarodna agencija za energiju je nedavno objavila da će potražnja za ključnim mineralima do 2030. skočiti 3,5 puta, a do 2050. čak 6 puta, ako svet planira da obori neto emisije gasova s efektom staklene bašte na nulu. Primera radi, godišnja stopa rasta proizvodnje litijuma kreće se između 25 i 35 procenata, kako je objavio Balkan green energy news.
Analiza 62 381 predoperativnih, operativnih i zatvorenih rudnika širom sveta iz 2020. pokazala je da oni potencijalno utiču na površinu oko 49,9 miliona kvadratnih kilometara, uz pretpostavku mogućih uticaja na životnu sredinu u radijusu od 50 kilometara.
U oko 82 posto tih rudnika rudare se minerali ključni za tranziciju – uključujući bakar, zlato, litijum i 28 drugih elemenata, piše ABC news. U 8% od navedenih područja uticaj rudnika se preklapa s priznatim zaštićenim područjima poput nacionalnih parkova. Dodatnih 16 posto se preklapa sa područjima divljine, a još 7 uključuje ključna područa biodiverziteta.
Podsetimo, stotinu grupa autohtonih naroda su pre nekoliko dana uputile otvoreno pismo delegatima Konferencije UN o klimatskim promenama – COP 28, u kom traže da se u planiranju energetske tranzicije sa fosilnih na održive izvore energije uzmu u obzir i njihova prava, naročito kada je u pitanju rudarstvo.
I.K.