„Četiri dana proveli smo u sedištu Zavoda za zaštitu prirode u Beogradu i prepisivali podatke iz Centralnog registra. To su dve knjižurine u koje se upisuju podaci od 1949. godine. Zatim smo isprogramirali aplikaciju za sajt sa opcijama pretraga po filterima. Na kraju smo sve nekoliko dana testirali i dorađivali“, kažu iz Ekološkog centra „Stanište“.
U „Staništu“ skreću pažnju da se svako ko je pokušao da dođe do liste zaštićenih područja, obratio se republičkom ili pokrajinskom Zavodu za zaštitu prirode ili pokušao da pretraži njihove sajtove suočio sa time da su spiskovi koji su dostupni na sajtovima neažurni, sa manjkom važnih podataka i u PDF obliku, bez mogućnosti pretraživanja. Zato su se upustili u izradu registra „iz senke“.
Kako naglašavaju, registar dostupan na sajtu udruženja sadrži 315 kategorisanih i 160 nekategorisanih područja, koja se mogu pretraživati odvojeno, po azbučnom redu. Na sajtu „Staništa“ je dostupan i tekst koji objašnjava način na koji su podaci (ne)sistematizovani u zvaničnim registrima.
Zaštićena područja pretražujte po filterima
Od 315 kategorisanih područja njih 98 proglasile su republičke vlasti, devet Skupština AP Vojvodine, a 208 skupštine opština i gradova, navode iz Ekološkog centra „Stanište“. Ukupna njihova površina je nešto više od 741 hiljada hektara, što je 8,3% državne teritorije. „Azbučni red je osnovni redosled. Uključivanjem jednog ili više filtera u isto vreme, moguće je izdvajati područja po kriterijumima, uz podatak o broju i ukupnoj površini tako izdvojenih područja“, objašnjava se na sajtu.
Iz „Staništa“ daju primer za pretraživanje: kada se na osnovnu listu od 315 područja za filter „vrsta“ uključi „predeo izuzetnih odlika“, lista se smanjuje na 25 područja, ukupne površine 132.290 hektara. Zatim ako za filter „organ koji je usvojio zaštitu“ uključimo Vlada Srbije, lista se dodatno smanjuje na 14 područja ukupne površine 103.809 hektara. Sada ako za filter „godina“ uključimo 2021, dobićemo listu od tri predela izuzetnih odlika, koja je Vlada Srbije proglasila te godine. Na kraju, možemo kod filtera „upravljač“ uključiti „Srbijašume“ i dobićemo kao rezultat jedno područje.
Primer 2: Prvo za filter „vrsta upravljača“ uključimo „udruženje građana“ i dobićemo rezultat od 28 područja koja imaju udruženje građana za upravljača, ukupne površine 17.473 hektara. Zatim za filter „vrsta“ uključimo „spomenik prirode“ i dobićemo listu od 18 spomenika prirode kojima je udruženje građana upravljač. Na kraju za filter „organ koji je usvojio zaštitu“ uključimo „Lučani Skupština opštine“ dobićemo rezultat od 9 područja kojima je upravljač Ekološko društvo „Dragačevo“ iz Guče.
Registar će se razvijati dalje
Registar koji je izradilo građansko udruženje precizan je barem onoliko koliko su to podaci u Centralnom registru. Ipak:
„Čitajući Centralni registar, videli smo napomene da su kod pojedinih zaštićenih područja organi vlasti donetu odluku o zaštiti, ili o skidanju zaštite, dostavili Zavodu tek nakon više godina. Tako postoji mogućnost da za neka područja ažurirani podaci o statusu nisu upisani u Centralni, te ih nema ni u našem registru“.
„U međuvremenu smo dobili ideje kako da registar razvijemo dalje. Pokušaćemo da za svako područje pronađemo i dodamo odluku o zaštiti, zatim njihov status (u postupku revizije, ili predloženo za skidanje zaštite), izveštaje o sprovedenim godišnjim programima upravljanja (za područja za koja ovi izveštaji postoje), možda i grafički interaktivni prikaz na karti Srbije, i druga poboljšanja“, dodaju aktivisti.
„Stanište“ je, inače, do ideje da izradi registar došlo pokušavajući da ispita status i finansiranje zaštićenih područja. Prvi korak je bio utvrđivanje liste zaštićenih područja i organa vlasti koji su zaštitu proglasili. Kada su utvrdili da sajt nije upotrebljiv u te svrhe, pokušali su da listu dobiju putem zahteva za pristup informacijama od javnog značaja, a kada su dobili odgovor da se njihov „zahtev odnosi na informacije koje su već dostupne javnosti” – odlučili su da ih učine zaista dostupnim i preglednim.
I.K.
