Nema „srećne Nove godine“ za one koji prekovremeno rade

U zemljama sa niskom pokrivenošću kolektivnim ugovorom radi se mesec dana više, i to neplaćeno, skreće pažnju generalna sekretarka ETUC-a Ester Linč.

Dostavljači platforme Glovo u Beogradu

Generalna sekretarka Evropske konfederacije sindikata (ETUC) Ester Linč je podsetila da praznici nisu vreme opuštanja za one koji tokom njih rade duže smene da bi zadovoljili praznične zahteve tržišta – ali i zbog toga što ih ne štite sindikati i kolektivni ugovoru.

„Više ljudi nego ikad radiće noćne smene za proizvodna, distributivna i transportna preduzeća ovog Božića, kako bi zadovoljili povećanu potražnju i kratke rokove. Ljudi koji redovno rade od kuće takođe imaju šest puta veću verovatnoću da će raditi u svoje slobodno vreme i dvostruko veću verovatnoću da će raditi 48 sati u sedmici, pokazala je Evropska anketa o radnim uslovima”, piše Linč za Social Europe.

Generalna sekretarka ETUC-a skreće pažnju na to da su u ovom smislu mnogo ugroženiji radnici u državama Evropske unije u kojima je manja pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima. Linč naglašava da su strukture koje su omogućavale milionima radnika da kolektivno pregovaraju bile napadnute od početka veka kao rezultat mera štednje i razbijanja sindikata, tako da je pristuo dogovorenim uslovima time onemogućen za više od tri miliona radnica i radnika.

Grci rade mesec dana više od Šveđana, i to za džabe

Najveći pad pokrivenosti kolektivnim ugovorima u EU u protekle dve decenije zabeležen je Grčkoj i Rumuniji— dvema zemljama s najdužim radnim vremenom. „Analiza Eurofoundovih podataka koju je izvršio ETUC pokazuje da u zemljama u kojima je obuhvaćen samo jedan od deset radnika, kao što su Poljska, Grčka, Rumunija, Estonija i Mađarska, prosečno kolektivno ugovoreno radno vreme iznosi 1848 sati”, izdvaja Linč, dodajući da je grčka vlada nedavno je dodatno pogoršala stvari donošenjem zakona o dodatnom produženju radnog vremena.

Nasuprot tome, u zemljama u kojima je devet od deset radnika obuhvaćeno kolektivnim ugovorom – Švedska, Finska, Belgija, Francuska i Austrija – prosečno kolektivno ugovoreno radno vreme iznosi 1674 sata godišnje. „To je razlika od 174 sata — što je ekvivalentno radu od četiri sedmice na temelju prosečnog kolektivno dogovorenog radnog vremena u EU od 38 sati nedeljno”. Drugim rečima, naglašava Linč, u zemljama u kojima su kolektivni ugovori retki radnici rade čitav dodatni mesec bez plate u poređenju sa svojim dobro zaštićenim kolegama drugde.

Ona dodaje da je tvrdnja da je kolektivno pregovaranje loše za konkurentnost diskreditovana i da se, naprotiv, pokazalo da je ono dobro i za ekonomiju i za društvo. ETUC se zato zalaže za obnavljanje sindikata i kolektivnih ugovora, kao i za odustajanje od mera štednje čiji novi „krug” planira od januara 2024. Evropska komisija.

I.K.

Prethodni članak

Nedopustivo kršenje ljudskih prava na izborima, poručuje preko 20 organizacija civilnog društva

Glad i bolest pustoše Gazu, Svetska zdravstvena organizacija poziva na prekid vatre

Sledeći članak