Nemačka Levica ispituje Rio Tintovo lobiranje kod nemačke vlade

Nakon što je krajem prošle godine zahtevala moratorijum na nemačko-srpski litijumski sporazum, Die Linke nastavlja da ispituje uslove pod kojima je sporazum postignut.

transparent protiv rio tinta

Šarlot Nojhauzer, poslanica nemačke Levice je optužila Francisku Bretner da je „nudila samo prazne reči kako bi umirila zelenu savest“, piše u izveštaju platforme Prati novac. Podsetimo, Bretner, tada državna sekretarka u Saveznom ministarstvu za ekonomske poslove i klimatsku akciju, je u avgustu 2024. izjavila da nije pitanje da li će se litijum kopati u Srbiji, nego ko će to uraditi.

„Pitanje nije hoće li projekta biti ili ne već da li će ga realizovati Rio Tinto sa evropskim partnerima, ili će to uraditi Kinezi, zaključuje ona. Brantner ne veruje da bi za demokratiju, životnu sredinu i stanovništvo u Srbiji bilo bolje da se projekat realizuje u kinesko-srpskom partnerstvu“, pisao je 2024. portal Balkan Green Energy News. Političarka iz redova Zelenih, koja se tri puta sastajala sa Vučićem, je ovom izjavom izazvala buru u javnosti u Srbiji.

Nojzhauer se obratila Bretner nakon odgovora koje je Levica dobila od vlade Nemačke na upit da li su se predstavnici vlade sastajali sa predstavnicima Rio Tinta.

„U odgovorima na pitanja poslaničke grupe partije Levice, nemačka vlada je 21. maja otkrila da je Rio Tinto imao šest kontakata sa nemačkim zvaničnicima pre potpisivanja sporazuma sa srpskom vladom koji bi trebalo da otvori put za eksploataciju litijuma u dolini Jadra“, prenosi N1. Kako se dalje navodi, neki od tih kontakata odvijali su se uživo, a drugi putem video-poziva ili telefona.

Die Linke je svojoj Vladi postavljala pitanja u vezi sa Rio Tintom i 2024. godine

Kako ste mogli da čitate na Mašini, Levica je krajem 2024. pozivala na hitan moratorijum na nemačko-srpski litijumski sporazum. Nekoliko saveznih poslanica i poslanika Levice je Vladi Nemačke prethodno uputilo upitnik o eksploataciji litijuma u Srbiji. Poslanice Cornelia Möhring, Dr. Gregor Gysi i Susanne Hennig-Wellsow su odgovore na svoja pitanja dobile krajem novembra.

„Odgovori nemačke vlade su odraz njene nove politike zatvaranja očiju pred sve većom erozijom demokratije, vladavine prava i zaštite životne sredine u Srbiji. Geopolitika i interesi nemačke automobilske industrije očigledno imaju prednost nad pravima pogođenih ljudi u srpskom jadarskom kraju, koji godinama izlaze na ulice da protestuju protiv posledica industrijskog iskopavanja litijuma u ​​svojoj domovini i kojima se preti i proganjani su zbog zalaganja protiv prvog iskopavanja litijuma u ​​naseljenim mestima“, komentarisala je tada Cornelia Mohring, poslanica Levice u saveznom parlamentu i predsedavajuća Die Linke u Odboru za ekonomsku saradnju i razvoj.

I.K.

Prethodni članak

Najavljen novi skup podrške penzionera studentima i studentkinjama u blokadi

„Bogata država ništa ne vredi ako su joj građani siromašni“ – A11 organizuje Dane socijalnih prava

Sledeći članak