Nemačka reaktivira termoelektrane na ugalj

Dok na srednji rok planiraju da nezavisnost od ruskih energenata postignu prelaskom na obnovljive izvore energije, evropske zemlje zasad otkazuju zatvaranje elektrana na ugalj i pojačavaju rad kopova.

Energetska kriza koja je počela prošle godine, a značajno intenzivirana od početka rata u Ukrajini, nosi sa sobom i potencijal za ubrzavanje energetske tranzicije, odnosno napuštanja sve skupljih fosilnih i prelazak na obnovljive izvore energije (OIE). Zasad, ipak, svedočimo kontradiktornim procesima: tačnije, bombastičnim obećanjima o zelenoj budućnosti i inerciji oslanjanja na crno.  

Da bi osigurala funkcionisanje svog energetskog sistema u slučaju da ostane bez ruskog gasa Nemačka tako namerava da produži rad termoelektrana na ugalj, javlja Balkan Green Energy News. U pitanju su termoelektrane koje je najveća evropska ekonomija planirala da zatvori ove i naredne godine, u skladu sa planom da do 2030. sasvim prestane da koristi ugalj.

Nemačka tvrdi da neće odustati od dekarbonizacije uprkos tome što će termoelektrane čije je zatvaranje bilo u toku morati da ostanu u rezervi do 2024. godine, uz obavezu da skladište ugalj.

Slično reaguje i Italija, koja je ranije planirala da od uglja odustane do 2025, a do 2035. postigne potpunu dekarbonizaciju energetskog sektora. Iako je na sastanku Grupe 7 (G7) potvrđena posvećenost Italije dekarbonizaciji, ona će na do dve godine produžiti rad četiri elektrane na ugalj, a u pripravnost staviti 26 sistema na različita fosilna goriva.

Rumunija je takođe najavila da će reaktivirati ugašene termoelektrane, a Grčka da neće odustati od izgradnje svoje poslednje termoelektrane, niti je prebaciti na gas, već koristiti do 2028.

Značajan deo aktuelne krize odvija se u domenu pregovora, pretnji i ucena oko izvoza ruskih fosilnih goriva EU i ostatak kontinenta, u okviru kojih obe strane drugoj prete prekidom, što dostavljanja – što uvoza. EU planira da do avgusta u sklopu sankcija obustavi uvoz uglja iz Ruske Federacije, a predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel je putem tvitera 30. maja obavestio javnost da je postignut dogovor i o tome da se zabrani uvoz nafte.

Nada u ubrzavanje energetske tranzicije zasnivala se, osim na potrebi, i na pokazateljima o rastu udela obnovljivih izvora energije u energetskom bilansu EU, te planovima za dekarbonizaciju EU i pojedinih zemalja. Naime, po podacima Eurostata, nafta i zemni gas su sa 34.5% i 23.7% i dalje bili glavni energenti u EU 2020. godine, ali sa udelom u opadanju, dok je upotreba uglja bila pala na ispod 10%, za čak 40% manje u odnosu na 2015. godinu. Udeo obnovljivih izvora energije je istovremeno rastao, prevazišavši 2020. ugalj i nuklearnu energiju.

Pored ranije preuzetih obaveza za napuštanje fosilnih goriva, EU je posvećenost energetskoj tranziciji naglasila i u planu za postizanje nezavisnosti od ruskih energenata REPowerEU Plan, objavljenom 18. maja. U ovom planu EU se zalaže za štednju energije, diverzifikaciju dostavljača energenata, te povećanje udela OIE od ranije planiranih 40% ukupnih energenata do 2030. godine na 45%. REPowerEU nabraja solarne panele, toplotne pumpe, vodonik i biomasu kao energente koji bi trebalo da zamene skupa i štetna fosilna goriva. U okviru plana je navedeno da bi se 270 milijardi evra, koliko bi implementacija ovog plana koštala do 2027. godine, višestruko isplatilo, naročito ako se ima u vidu da EU godišnje fosilna goriva iz Rusije plaća čak 100 milijardi dolara.

Pojedine civilne organizacije za nadzor poslovanja korporacija, poput Corporate European Observatory (CEO), međutim, upozoravaju na to da REPowerEU pritajeno štiti interese kompanija koje trguju fosilnim gorivima, iako je u načelu namenjen njihovom napuštanju. CEO tako tvrdi da su se izvršni direktori šest najvećih energetskih kompanija koje posluju u Evropi, uključujući Shell i British Petroleum, umešali u koncipiranje plana, te da će se zahvaljujući njihovoj intervenciji, a pod izgovorom da će ona ubuduće biti spremna za prenos vodonika, graditi 10 milijardi dolara vredna infrastruktura za zemni gas.

U međuvremenu, Evropska komisija je iznela procene da će potrošnja uglja u EU, umesto da se smanji, u narednih pet do deset godina biti 5% veća od planirane, jer je u okolnostima aktuelne krize, kako piše Balkan Green Energy News, čak i ako do prelaska na obnovljive izvore energije dođe, isplativije preći na njih sa uglja nego koristiti gas kao prelazno rešenje.

I.K.

Prethodni članak

„Vreme je da sindikati na ulicama Kragujevca i Beograda pokažu kako borba izgleda u praksi“, smatra Mario Reljanović

Solarna energija i zadružno organizovanje – edukativni programi Elektropionira u Pirotu

Sledeći članak