Ljiljana Nešić

„Dirnuli su me u slobodu, kuća je mesto gde sam bila najsigurnija“, kaže Ljiljana Nešić za Mašinu nakon obijanja njenog doma u Leskovcu

Aktivistkinji i suosnivačici udruženja „Žene za mir“ Ljiljani Nešić iz Leskovca u ponedeljak je, u kući u kojoj boravi sa svojom porodicom, izvršen premeštaj stvari. Naime, kako Nešić kaže za Mašinu to se desilo na prvom spratu kuće u kojoj ne žive, ali da dole silazi povremeno da počisti, izvetri i sredi. Dodaje da iz kuće ništa nije odnešeno, iako je novac bio uredno na stolu, kao i neke vredne stvari njenog svekra koje su se nalazile na prvom spratu. Ona ističe da ne zna koji je motiv i da on svakako ne bi trebalo da postoji, jer kako dodaje, ako ova država ima strah od žena koje su preko 60 godina, onda stvarno imaju veliki problem.

Aktivistkinji i suosnivačici udruženja „Žene za mir“ Ljiljani Nešić iz Leskovca u ponedeljak je, u kući u kojoj boravi sa svojom porodicom, izvršen premeštaj stvari. Naime, kako Nešić kaže za Mašinu to se desilo na prvom spratu kuće u kojoj ne žive, ali da dole silazi povremeno da počisti, izvetri i sredi. Dodaje da iz kuće ništa nije odnešeno, iako je novac bio uredno na stolu, kao i neke vredne stvari njenog svekra koje su se nalazile na prvom spratu. Ona ističe da ne zna koji je motiv i da on svakako ne bi trebalo da postoji, jer kako dodaje, ako ova država ima strah od žena koje su preko 60 godina, onda stvarno imaju veliki problem.

autoput

Poseban zakon, posebna cena: „Moravski koridor”

Organizacija Transparentnost Srbija ističe da je, zbog toga što vlast nije primenila Zakon o javnim nabavkama, cena radova na izgradnji auto-puta „Moravski koridor” skočila za oko 136 odsto. Umesto Zakona o javnim nabavkama, ovaj koridor je građen na osnovu „posebnog zakona” usvojenog 2019. godine. „Moravski koridor” je jedan u nizu sličnih kršenja zakona, poput projekata „Južni tok” i „Beograd na vodi”.

Organizacija Transparentnost Srbija ističe da je, zbog toga što vlast nije primenila Zakon o javnim nabavkama, cena radova na izgradnji auto-puta „Moravski koridor” skočila za oko 136 odsto. Umesto Zakona o javnim nabavkama, ovaj koridor je građen na osnovu „posebnog zakona” usvojenog 2019. godine. „Moravski koridor” je jedan u nizu sličnih kršenja zakona, poput projekata „Južni tok” i „Beograd na vodi”.

Cisterna sa pijaćom vodom

Tečnost narandžaste boje: Voda u Zrenjaninu, i dalje, nije za piće?

Problem koji, i dalje, nije rešen – tako se može okarakterisati pijaća voda u Zrenjeninu i nakon što je pre par meseci i zvanično skinuta zabrana korišćenja iste. Iako je postrojenje za prečišćavanje počelo sa radom, narandžasto-braonkasta tečnost i dalje izlazi iz slavina u domaćinstvima u sedištu Srednjobanatskog okruga.

Problem koji, i dalje, nije rešen – tako se može okarakterisati pijaća voda u Zrenjeninu i nakon što je pre par meseci i zvanično skinuta zabrana korišćenja iste. Iako je postrojenje za prečišćavanje počelo sa radom, narandžasto-braonkasta tečnost i dalje izlazi iz slavina u domaćinstvima u sedištu Srednjobanatskog okruga.

homolje

Homolje u srcu Beograda: Projekcija filma, izložba i razgovor o borbi za prirodu

U petak, 26. decembra u KC Gradu održava se izložba „Umetnici za odbranu Homolja“ u organizaciji Rendžera istočne Srbije i projekcija dokumentarnog filma „Cena rasta“ i razgovor sa aktivistima i stručnjacima. „Ovo veče nije samo kulturni događaj. Ovo je susret ljudi kojima je stalo, mesto gde se priroda, umetnost, znanje i građanska odgovornost spajaju u zajedničku poruku: Homolje nije prostor za eksploataciju, već za život“, poručuju iz RIS-a.

U petak, 26. decembra u KC Gradu održava se izložba „Umetnici za odbranu Homolja“ u organizaciji Rendžera istočne Srbije i projekcija dokumentarnog filma „Cena rasta“ i razgovor sa aktivistima i stručnjacima. „Ovo veče nije samo kulturni događaj. Ovo je susret ljudi kojima je stalo, mesto gde se priroda, umetnost, znanje i građanska odgovornost spajaju u zajedničku poruku: Homolje nije prostor za eksploataciju, već za život“, poručuju iz RIS-a.

Aleksandar Vučić

Dominantan, kao i prethodnih godina: Izjava Aleksandra Vučića proglašena za „Laž godine 2025“ u anketi Istinomera

U Istinomerovoj, sada već tradicionalnoj, godišnjoj anketi za „Laž godine 2025“, čitateljke i čitaoci su izabrali izjavu Aleksandra Vučića „Hoćete izbore - dobićete ih kad god hoćete!“. Predsednik Srbije je, takođe, zauzeo i drugo i treće mesto na ovoj neslavnoj listi.

U Istinomerovoj, sada već tradicionalnoj, godišnjoj anketi za „Laž godine 2025“, čitateljke i čitaoci su izabrali izjavu Aleksandra Vučića „Hoćete izbore – dobićete ih kad god hoćete!“. Predsednik Srbije je, takođe, zauzeo i drugo i treće mesto na ovoj neslavnoj listi.

Zgrada Generalštaba

Konzervator Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Nenad Lajbenšperger ličnost godine po oceni Vremena

Nedeljnik Vreme proglasio je za ličnost 2026. godine konzervatora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Nenad Lajbenšperger. U obrazloženju se navodi da su on i njegove kolege, uprkos svim pritiscima radili svoj posao i odbili da izbrišu Generalštab iz registra zaštićenih kulturnih dobara. 

Nedeljnik Vreme proglasio je za ličnost 2026. godine konzervatora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Nenad Lajbenšperger. U obrazloženju se navodi da su on i njegove kolege, uprkos svim pritiscima radili svoj posao i odbili da izbrišu Generalštab iz registra zaštićenih kulturnih dobara. 

Profesor Spremić na slobodi: Kako je država pokušala da prebaci odgovornost za pad nadstrešnice na struku

Profesor Građevinskog fakulteta Milan Spremić konačno je na slobodi posle godinu dana pritvora, nakon što je Viši sud u Novom Sadu obustavio postupak protiv njega, koji se vodio zbog pada nadstrešnice, a po kom je bio optužen i bivši ministar Goran Vesić. Odbrana i stručnjaci ukazivali su i ranije da Spremić ne može biti odgovoran za pad nadstrešnice, a o tome smo razgovarali sa njegovim braniocem Veljkom Milićem i arhitekticom Katarinom Jeremić iz inicijative Pustite ih sve.

Profesor Građevinskog fakulteta Milan Spremić konačno je na slobodi posle godinu dana pritvora, nakon što je Viši sud u Novom Sadu obustavio postupak protiv njega, koji se vodio zbog pada nadstrešnice, a po kom je bio optužen i bivši ministar Goran Vesić. Odbrana i stručnjaci ukazivali su i ranije da Spremić ne može biti odgovoran za pad nadstrešnice, a o tome smo razgovarali sa njegovim braniocem Veljkom Milićem i arhitekticom Katarinom Jeremić iz inicijative Pustite ih sve.

Dina Bajrektarević

„Niste sami u tome, postoji zajednica i podrška koja neće dozvoliti da ovo nasilje opstane“, Dina Bajrektarević za Mašinu o konverzivnim praksama

Prvo istraživanje o konverzivnim praksama u Srbiji pokazuje da se one najčešće sprovode unutar porodice, obrazovnih ustanova i neformalnih zajednica, često pod maskom brige, savetovanja ili pomoći. Aktivistkinja i autorka Dina Bajrektarević u razgovoru za Mašinu govori o nalazima istraživanja, ličnom iskustvu i sistemskom nečinjenju države koje omogućava da ovo nasilje nad LGBTI osobama i dalje opstaje.

Prvo istraživanje o konverzivnim praksama u Srbiji pokazuje da se one najčešće sprovode unutar porodice, obrazovnih ustanova i neformalnih zajednica, često pod maskom brige, savetovanja ili pomoći. Aktivistkinja i autorka Dina Bajrektarević u razgovoru za Mašinu govori o nalazima istraživanja, ličnom iskustvu i sistemskom nečinjenju države koje omogućava da ovo nasilje nad LGBTI osobama i dalje opstaje.

Obustavljaju se postupci protiv Vesića, Tanasković i Dimoski u slučaju pada nadstrešnice

Vanpretresno veće Višeg suda u Novom Sadu donelo je odluku da se postupci protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković i Anite Dimoski u slučaju pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu obustavljaju.

Vanpretresno veće Višeg suda u Novom Sadu donelo je odluku da se postupci protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković i Anite Dimoski u slučaju pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu obustavljaju.

Protest studenata u Beogradu Foto: Mašina

Studenti u blokadi: Izbori kao sredstvo prinude, a ne kao politički cilj

Nismo tražili izbore radi preuzimanja vlasti, niti kao politički cilj, već isključivo kao sredstvo prinude – poručili su studenti u blokadi, a uoči 28. decembra, dana kada će se u 89 gradova širom Srbije prikupljati potpisi za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.

Nismo tražili izbore radi preuzimanja vlasti, niti kao politički cilj, već isključivo kao sredstvo prinude – poručili su studenti u blokadi, a uoči 28. decembra, dana kada će se u 89 gradova širom Srbije prikupljati potpisi za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.

Aleksandar Vučić

Priznavanje poraza „bambus“ diplomatije: Vučić ocenio kako Srbija nema podršku ni od jedne velike sile

Na današnjoj Ambasadorskoj konferenciji za medije Aleksandar Vučić je u jednom trenutku istakao da je Beograd od nove američke administracije očekivao velike pomake napred, ali da zapravo nema podrške ni od jedne velike sile. S tim u vezi, deluje da je i sam predsednik Srbije priznao da je njegova „bambus“ diplomatija doživela krah.

Na današnjoj Ambasadorskoj konferenciji za medije Aleksandar Vučić je u jednom trenutku istakao da je Beograd od nove američke administracije očekivao velike pomake napred, ali da zapravo nema podrške ni od jedne velike sile. S tim u vezi, deluje da je i sam predsednik Srbije priznao da je njegova „bambus“ diplomatija doživela krah.

Kraj iluzija o investitorskom zapošljavanju

Jedna po jedna fabrika se u Srbiji zatvara. Radnice i radnici – prepušteni sami sebi. Politička platforma Solidarnost ukazuje na to da je 2025. godina metastaze politika stranih investicija, kada postaje neophodno raskrstiti sa ovim štetnim ekonomskim modelom i što pre ga poslati u istoriju.

Jedna po jedna fabrika se u Srbiji zatvara. Radnice i radnici – prepušteni sami sebi. Politička platforma Solidarnost ukazuje na to da je 2025. godina metastaze politika stranih investicija, kada postaje neophodno raskrstiti sa ovim štetnim ekonomskim modelom i što pre ga poslati u istoriju.

Greta Tunberg govori za Mašinu

Greta Tunberg uhapšena u Londonu zbog podrške Palestini

Švedska aktivistkinja Greta Tunberg uhapšena je juče u Londonu zbog podrške propalestinskim aktivistima koji štrajkuju glađu u zatvoru. Uhapšena je dok je držala transparent sa natpisom: „Podržavam zatvorenike organizacije ‘Akcija za Palestinu’. Protivim se genocidu.” U avgustu je Tunberg za Mašinu izjavila da je „borba za pravdu i čistu životnu sredinu neraskidivo povezana sa borbom protiv smrtonosnog fašizma i nacionalizma”, kao i da je neophodno biti ujedinjen preko granica u solidarnosti.

Švedska aktivistkinja Greta Tunberg uhapšena je juče u Londonu zbog podrške propalestinskim aktivistima koji štrajkuju glađu u zatvoru. Uhapšena je dok je držala transparent sa natpisom: „Podržavam zatvorenike organizacije ‘Akcija za Palestinu’. Protivim se genocidu.” U avgustu je Tunberg za Mašinu izjavila da je „borba za pravdu i čistu životnu sredinu neraskidivo povezana sa borbom protiv smrtonosnog fašizma i nacionalizma”, kao i da je neophodno biti ujedinjen preko granica u solidarnosti.

Marija Vasić i Radivoje Jovović izlaze iz Pokreta slobodnih građana

Predsednik i zamenica predsednika novosadskog odbora Pokreta slobodnih građana Radivoje Jovović i Marija Vasić podneli su neopozive ostavke na sve stranačke funkcije i istupili iz članstva te te partije, saopštili su javnosti.

Predsednik i zamenica predsednika novosadskog odbora Pokreta slobodnih građana Radivoje Jovović i Marija Vasić podneli su neopozive ostavke na sve stranačke funkcije i istupili iz članstva te te partije, saopštili su javnosti.

Sedam javnih preduzeća na putu ka mogućoj privatizaciji

Pošta Srbije, Putevi Srbije, Emisiona tehnika i veze, Srbijavode, Zavod za udžbenike, Javno preduzeće za skloništa Beograd i Javno preduzeće Republike Srbije za razvoj informisanja „Mreža-Most“, koje deluje na teritoriji Kosova, prema Službenom glasniku postaju društva sa ograničenom odgovornošću (DOO). Time se ova preduzeća iz režima javne kontrole premeštaju u tržišni okvir koji omogućava ulazak privatnog kapitala bez obaveze javne rasprave.

Pošta Srbije, Putevi Srbije, Emisiona tehnika i veze, Srbijavode, Zavod za udžbenike, Javno preduzeće za skloništa Beograd i Javno preduzeće Republike Srbije za razvoj informisanja „Mreža-Most“, koje deluje na teritoriji Kosova, prema Službenom glasniku postaju društva sa ograničenom odgovornošću (DOO). Time se ova preduzeća iz režima javne kontrole premeštaju u tržišni okvir koji omogućava ulazak privatnog kapitala bez obaveze javne rasprave.

Narodna banka Srbije

Narodna banka Srbije proverava postupanje banke u slučaju reklama kroz poruke na Viberu

Narodna banka Srbije (NBS) preduzima supervizorske aktivnosti i proverava postupanja banke u slučaju poruka koje su stizale na određene reči korisnicima mreže Viber. Ako utvrdimo nepravilnosti u postupanju banke, biće joj izrečene mere, navode iz NBS.

Narodna banka Srbije (NBS) preduzima supervizorske aktivnosti i proverava postupanja banke u slučaju poruka koje su stizale na određene reči korisnicima mreže Viber. Ako utvrdimo nepravilnosti u postupanju banke, biće joj izrečene mere, navode iz NBS.

Jovina gimnazija

„Zmajevi se vraćaju u Jovinu“, protest učenika gimnazije u Novom Sadu

Učenici Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu pozvali su bivše učenike, roditelje, profesore i građane da im se danas pridruže na protesnoj šetnji, čija je parola „Zmajevi se vraćaju u svoje gnezdo“. Okupljanje je u 17.30 časova ispred Mašinske škole, nakon čega će se uputiti ka Jovinoj gimnaziji kako bi, kako navode na Instagram profilu „Jovina se pita“, zajedno pokazali da ne pristaju na poniženja, razdvajanja i ignorisanja i da moraju stati na put degradiranju obrazovanja u najstarijoj gimnaziji Novog Sada.

Učenici Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu pozvali su bivše učenike, roditelje, profesore i građane da im se danas pridruže na protesnoj šetnji, čija je parola „Zmajevi se vraćaju u svoje gnezdo“. Okupljanje je u 17.30 časova ispred Mašinske škole, nakon čega će se uputiti ka Jovinoj gimnaziji kako bi, kako navode na Instagram profilu „Jovina se pita“, zajedno pokazali da ne pristaju na poniženja, razdvajanja i ignorisanja i da moraju stati na put degradiranju obrazovanja u najstarijoj gimnaziji Novog Sada.

autobus

Za javni prevoz Beograda 48 milijardi dinara, ali bez poboljšanja usluge

U budžetu grada Beograda za 2026. godinu biće izdvojeno čak 48,28 milijardi dinara za funkcionisanje javnog prevoza, ali i pored pozamašne sume i četvrtine budžeta koja se troši na javni prevoz, neće biti novca za razvoj mreže linija, kupovinu novih vozila i investiciona ulaganja, izjavio je saobraćajni inženjer i predsednik sindikata „Centar” ‒ GSP „Beograd” Ivan Banković.

U budžetu grada Beograda za 2026. godinu biće izdvojeno čak 48,28 milijardi dinara za funkcionisanje javnog prevoza, ali i pored pozamašne sume i četvrtine budžeta koja se troši na javni prevoz, neće biti novca za razvoj mreže linija, kupovinu novih vozila i investiciona ulaganja, izjavio je saobraćajni inženjer i predsednik sindikata „Centar” ‒ GSP „Beograd” Ivan Banković.

Magla na putu: Da li je dovoljno da vozači prilagode brzinu ili je neophodno održavati i putnu signalizaciju?

Auto-moto savez Srbije apelovao je danas na vozače da ovih dana prilagode brzinu vožnje vremenskim uslovima, pre svega, čestoj i gustoj magli. O tome da li je odgovornost samo na vozačima i ko je dužan da vodi računa o saobraćajnoj signalizaciji, pogotovo tokom vremenskih nepogoda, razgovarali smo sa Igorom Velićem, stručnjakom za saobraćaj iz organizacije Sigurne staze.

Auto-moto savez Srbije apelovao je danas na vozače da ovih dana prilagode brzinu vožnje vremenskim uslovima, pre svega, čestoj i gustoj magli. O tome da li je odgovornost samo na vozačima i ko je dužan da vodi računa o saobraćajnoj signalizaciji, pogotovo tokom vremenskih nepogoda, razgovarali smo sa Igorom Velićem, stručnjakom za saobraćaj iz organizacije Sigurne staze.

Evropski parlament

My Voice My Choice: Evropska komisija do marta odlučuje o inicijativi za besplatan i dostupan abortus 

Evropski parlament je prošle nedelje podržao inicijativu My voice, my choice za bezbedan i dostupan abortus u Evropskoj uniji, koja je potekla od slovenačke nevladine organizacije Institut 8. mart (Inštitut 8. marec). O tome šta je tačno traženo ovom inicijativom, šta ona garantuje i šta su dalji koraci, razgovarali smo sa Tinom Tomšič iz ove organizacije.

Evropski parlament je prošle nedelje podržao inicijativu My voice, my choice za bezbedan i dostupan abortus u Evropskoj uniji, koja je potekla od slovenačke nevladine organizacije Institut 8. mart (Inštitut 8. marec). O tome šta je tačno traženo ovom inicijativom, šta ona garantuje i šta su dalji koraci, razgovarali smo sa Tinom Tomšič iz ove organizacije.

aleksandar vučić u skpštini

Poraz na četiri fronta: Zašto su srpskoj „bambus“ diplomatiji izvučene sve stolice

Krah srpske diplomatije – tako se, kolokvijalno, mogu nazvati ishodi srpskih spoljnopolitičkih borbi tokom proteklih par meseci. Kako za Mašinu ocenjuje Dragoslav Rašeta, razlog tome je to što srpski zvaničnici odbijaju da prihvate jednu, naizgled jednostavnu, činjenicu.

Krah srpske diplomatije – tako se, kolokvijalno, mogu nazvati ishodi srpskih spoljnopolitičkih borbi tokom proteklih par meseci. Kako za Mašinu ocenjuje Dragoslav Rašeta, razlog tome je to što srpski zvaničnici odbijaju da prihvate jednu, naizgled jednostavnu, činjenicu.

Rijeka

EU plan za pristupačno stanovanje: nova gradnja neće oboriti cene, kažu arhitekte

Evropska komisija objavila je svoj prvi plan za pristupačno stanovanje, koji je fokusiran na finansiranje izgradnje novih stambenih jedinica. Međutim, kritičari tvrde da nedostatak stambenog fonda nije osnovni uzrok krize pristupačnosti. „Evropa je već izgrađena. Ono što nam je potrebno jesu zakoni koji će renoviranje i transformaciju učiniti bržim, jednostavnijim i jeftinijim“, navela je u saopštenju organizacija „HouseEurope!”, grupa arhitekata.

Evropska komisija objavila je svoj prvi plan za pristupačno stanovanje, koji je fokusiran na finansiranje izgradnje novih stambenih jedinica. Međutim, kritičari tvrde da nedostatak stambenog fonda nije osnovni uzrok krize pristupačnosti. „Evropa je već izgrađena. Ono što nam je potrebno jesu zakoni koji će renoviranje i transformaciju učiniti bržim, jednostavnijim i jeftinijim“, navela je u saopštenju organizacija „HouseEurope!”, grupa arhitekata.