Potpisan prvi kolektivni ugovor u industriji videoigrica u Hrvatskoj

Gamechuck i Novi sindikat potpisali su kolektivni ugovor koji uređuje prava radnica i radnika u toj zagrebačkoj kompaniji koja se bavi dizajniranjem kompjuterskih igara i drugih softverskih rešenja.

Kolektivni ugovor između uprave Gamechuck i Novog sindikata potpisan je krajem aprila u Zagrebu, a prilika je posebna jer je u pitanju prvi kolektivni ugovor potpisan u industriji video igrica u Hrvatskoj, piše portal Radnička prava.

Gamechuck posluje od 2019. godine sa, trenutno, šesnaest zaposlenih i nekoliko honorarnih saradnika, što je uvrštava među uspešne mlade kompanije. Zaposleni su od samog starta razmatrali mogućnost da se sindikalno organizuju, jer su imali loša pređašnja iskustva ili su znali „barem jednu horor priču“, odgovorila je radnica Gamechuck-a Lucija Pilić na pitanje novinara Radničkih prava u vezi sa počecima sindikalnog organizovanja u toj firmi.

Pilić se osvrnula i na proces sastavljanja kolektivnog ugovora i rekla je da je on bio intenzivan, odnosno da su uvažavanje predloga koje su mogli da podnesu svi zaposleni, izmene teksta, konsultacije s pravnom službom Novog sindikata i, konačno, pregovaranje, trajali osam meseci.

Jedan od učestalih problema s kojima se radnice u i radnici u industriji video igara susreću je takozvani crunch, dugotrajni period prekovremenog rada tokom razvoja igrice, objašnjava sagovornica Radničkih prava. Pored prekovremenog rada učestala je diskriminacija na osnovu pola, roda, rase, nacionalnosti ili drugih faktora, a mehanizmi za zaštitu dostojanstva radnika u mnogim poduzećima su slabi ili ih nema.

„Izrabljuje ih se i tako da im se ponudi nepovoljni ugovor (ugovori o autorskom djelu, ugovor na određeno ili čak sklapanje suradnje preko paušalnog obrta), potpisivanjem kojeg nisu zaštićeni kao radnici na neodređeno, a od njih se svejedno očekuje pun opseg posla. U slučaju autorskog ugovora i rada preko paušalnog obrta radnici mogu snositi i ozbiljne pravne posljedice, ako porezna inspekcija zaključi da je riječ o prikrivenom zapošljavanju“, objasnila je Lucija Pilić.

Iako u Gamechuck-u nije bilo iskustva dugotrajnog prekovremenog rada, takva mogućnost je sada regulisana kolektivnim ugovorom, objasnio je za Radnička prava sindikalni poverenik Igor Gajić i dodao:

„Kolektivnim smo ugovorom riješili pitanje autorskih prava, jasno je definirano koliko dana radnik ima slobodno u slučaju važnih životnih događaja poput selidbe, vjenčanja, rođenja djeteta, ili pak smrti u obitelji, a svim je radnicima na raspolaganju i godišnji sistematski pregled čiji trošak snosi tvrtka.“

Da bi bolja zaštita interesa radnika trebalo da bude u interesu uprava kompanija u gejming industriji, potvrđuju reči direktora Gamechuck-a Aleksandra Gavrilovića:

„Gaming je jedna od kreativnijih modernih industrija, ali nažalost mnogi kreativci izgore zbog dugih radnih sati, cruncha i nerealističnih rokova. U svijetu se pojavljuje problem da jako malo radnika zapravo ostaje dovoljno dugo u industriji da bi postali seniori – nakon što izgore, mnogi se povuku u druge grane industrije – marketing, IT, bankarstvo i slično.“

Gavrilović smatra da je zarad eliminisanja takvih i sličnih dugoročno loših praksi, treba demokratizovati radna mesta, osnažiti radnike, dati im glas i omogućiti da radno mesto bude mesto individualnog i kolektivnog rasta.

A.J.

Prethodni članak

Plate čak šest od trinaest kategorija zaposlenih u prosveti manje su od minimalca

Stop zastrašivanjima sindikalaca – dobrotvorni događaj za sindikalca iz Jure

Sledeći članak