Raseljene porodice, gubitak jedinog prihoda i nagomilani dugovi: Slučaj 17 romskih porodica iz Vinče

Projekat sanacije deponije i izgradnje spalionice u Vinči imao je za posledicu raseljavanje 17 romskih porodica koje su do 2018. godine živele u neformalnom naselju na obodu deponije. Ovaj projekat rezultirao je i gubitkom jedinog izvora prihoda za ova domaćinstva, koji je dolazio od sakupljanja sekundarnih sirovina na prostoru nekadašnje deponije, otkriva A 11 – Inicijativa za ekonomska i socijalna prava.

Nakon prinudnog iseljenja 2018. godine, ove porodice su se susrele sa brojnim poteškoćama i preprekama kako bi obezbedile sebi krov nad glavom i bilo kakve prihode kojima bi zadovoljile osnovne životne potrebe. Suočene sa ignorisanjem i pasivnošću gradskih vlasti u Beogradu, nadležnih za sprovođenje raseljavanja koje je prouzrokovalo kršenje njihovih ljudskih prava, porodice su odlučile da krajem 2019. godine uz podršku Inicijative A 11 podnesu žalbu Nezavisnom mehanizmu za projektnu odgovornost (IPAM) Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je finansirala projekat rekonstrukcije deponije u Vinči.

Po podnošenju žalbe nezavisnom mehanizmu EBRD-a, pokrenut je proces medijacije između raseljenih porodica koje je zastupala Inicijativa A 11 i kompanije „Beo Čista Energija“, ali i Grada Beograda, Grada Šapca i opštine Vladimirci, lokalnih samouprava u koje su prema mestu prebivališta porodice preseljene.

Kako u izveštaju A 11 piše,  nakon okončanja procesa medijacije i potpisivanja sporazuma kojim je svaka od strana učesnica preuzela obaveze da u narednom periodu, u okviru faze monitoringa sprovođenja dogovorenog sporazuma, privede kraju preostale nedovršene aktivnosti, brojni problemi i dalje ostaju nerešeni.

12 članova porodice u 53 kvadrata

Neke od porodica u Vladimircima još uvek žive u prenaseljenom stambenom prostoru čija je površina manja nego što to Zakon o stanovanju održavanju zgrada propisuje.

„Primera radi, Zakon za šestočlano i veće domaćinstvo predviđa trosoban, troiposoban ili četvorosoban stan, neto korisne stambene površine od 64 m2 do 86 m2, dok je za jednu sedmočlanu porodicu u Vladimircima opredeljeno 53 m2 stambenog prostora. Takođe treba imati u vidu da je ova porodica imala sedam članova u trenutku preseljenja krajem 2018. godine i da im je priznato prvo na površinu stana u skladu sa tadašnjim brojem članova, a da je domaćinstvo u međuvremenu naraslo na 12 članova“, za Mašinu navodi Marko Vasiljević, koordinator za zagovaranje Inicijative A 11.

Zaostala dugovanja i strah od izvršitelja

Porodice smeštene u socijalne stanove u Beogradu i dalje do kraja nisu rešile pitanje nagomilanih dugova za troškove komunalnih usluga. Osim toga, izostaje i podrška ovim porodicama u prevazilaženju teškoća koje se tiču tekućih troškova stanovanja, navodi se u izveštaju A 11.

Kako Vasiljević objašnjava, pitanje zaostalih dugovanja za komunalne usluge nije u potpunosti rešeno jer se porodicama koje žive u socijalnim stanovima u Beogradu na računima za Infostan i dalje pojavljuju iznosi dugovanja iz prethodnog perioda.

„Ove porodice strahuju bi se mogle naći na udaru javih izvršitelja i prinudne naplate dugovanja, posebno one među kojima ima članova koji su u radnom odnosu usled čega izvršenje može biti sprovedeno u visini do jedne polovine mesečne zarade. Sa druge strane, oni koji žive od minimalnih socijalnih davanja ne mogu da plate ni tekuće troškove socijalnog stanovanja u zaštićenim uslovima koje je upravo namenjeno najranjivijim korisnicima“, kaže Vasiljević i dodaje da je razlog za to izostanak bilo kakve podrške Sekretarijata za socijalnu zaštitu Grada Beograda na koju se ovaj organ lokalne samouprave obavezao postignutim sporazumom, ali i posebne podrške koju je Centar za socijalni rad dužan da osigura u skladu sa lokalnim propisima o pravima i uslugama socijalne zaštite korisnicima ovog modela socijalnog stanovanja.

Ovu obavezu je prema sporazumu preuzeo Grad Beograd, budući da se radi o socijalnom stanovanju u zaštićenim uslovima koje je namenjeno najranjivijim korisnicima koji uglavnom žive od izuzetno niskih socijalnih davanja ili drugih neredovnih prihoda. Iz Inicijative A 11 smatraju da je ovu vrstu podrške neophodno osigurati, naročito imajući u vidu da se na obnovi prihoda raseljenih domaćinstava do sada gotovo ništa nije uradilo.

Inicijativa A 11 naglašava i da su prethodno, tokom višegodišnjeg života i rada na deponiji, sve porodice bez izuzetka živele isključivo od sopstvenog rada i da nijedna od njih nije bila zavisna od novčane socijalne pomoći.

Imajući sve ovo u vidu, kao i činjenicu da se početkom jula ove godine navršava godinu dana od potpisivanja sporazuma između svih učesnika u procesu medijacije, te da uprkos obećanjima i uveravanjima mnoge aktivnosti od značaja za unapređenje položaja ovih porodica još uvek nisu okončane, A 11 apeluje na Grad Beograd, opštinu Vladimirce, kao i kompaniju „Beo Čista Energija“ da bez odlaganja započnu sa ispunjavanjem obaveza preuzetih pomenutim sporazumom.

A.G.A.

Prethodni članak

I odrasli i mladi fizički neaktivni

Makronove antisocijalne politike su gurnule Francuske glasače udesno

Sledeći članak