Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je prikupila podatke o zagađenju vazduha u 6000 gradova u 117 zemalja. SZO je pratio aerozagađenje PM10 i PM2.5 česticama, a po prvi put i prosečne godišnje koncentracije azot dioksidom (NO2). Upoređenje ovih podataka sa Smernicama za kvalitet vazduha, koje je SZO pooštrio prošle jeseni, otkrilo je da većina globalne populacije udiše opasno zagađen vazduh.
Koncentracija PM2.5 i PM10 se uklapa u smernice u tek 1% gradova u siromašnim i zemljama sa srednjim standardom, a 17% gradova u zemljama sa visokim primanjima. Kada je u pitanju zagađenje ugljen dioksidom, koji se meri u 4000 gradova u 74 zemlje, razlike su nešto manje. Ukupno uzev, u oko tri četvrtine praćenih gradova NO2 prevazilazi zadate norme.
Kako upozoravaju iz SZO, sve je više saznanja o štetnom dejstvu aerozagađenja na zdravlje ljudi. Čestice dijametra manjeg od 2.5 mikrometara (PM2.5) prodiru u organizam, te između ostalog doprinose, nastanku moždanog i srčanog udara, te respiratornih tegoba, za koje je odgovoran i azot dioksid. Aerozagađenje ima negativan uticaj na niz sistema organa, uključujući i reproduktivne.
Kako se navodi u pratećem saopštenju 4. aprila, obe grupe zagađivača primarno nastaju sagorevanjem fosilnih goriva, zbog čega se SZO pridružuje apelima za ubrzavanje energetske tranzicije i smanjivanje zagađenja. Konkretnije, SZO se, između ostalog, zalaže za to da države usaglase svoje standarde aerozagađenja sa njenim smernicama, prate kvalitet vazduha i identifikuju zagađivače, orijentišu se ka jačanju sistema javnog saobraćaja i podrže pešačenje i biciklizam, ulože u energetsku efikasnost izgrađene sredine, pozabave se upravljanjem otpadom, spreče šumske požare, itd.
Iz Svetske zdravstvene organizacije ističu da od posledica aerozagađenja godišnje umre oko sedam miliona ljudi, te kritikuju to što se i dalje previše ulaže u štetne delatnosti, umesto u prevenciju zagađenja. Podsetimo, Međunarodni monetarni fond je u oktobru prošle godine objavio da je na subvencije za fosilna goriva 2020. širom sveta protraćeno čitavih šest biliona američkih dolara, dok se u najsvežijem izveštaju Međunarodnog panela za klimatske promene (IPCC) navodi da su ulaganja u energetsku tranziciju tri do šest puta manja nego što je potrebno da bi globalno zagrevanje do 2030. ostalo ispod 2°C.
Po procenama SZO i Instituta za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“ u Srbiji od posledica zagađenja vazduha svake godine umre nekoliko hiljada ljudi, a na desetine više se razboli. Umesto da pooštre, domaće institucije standarde smanjuju. Tako je republička Agencija za zaštitu životne sredine 2020. promenila gornje granice za ocenu kvaliteta vazduha tako da je „zagađen“ vazduh postao „prihvatljiv“, a „dobar“ — „odličan“, a gradske vlasti Beograda iste godine umanjile sredstva namenjena za monitoring vazduha uprkos tome što se prestonica sve češće nalazi na vrhu liste najzagađenijih gradova na svetu. Kako izveštava Balkan Green Energy News, Zakonom o zaštiti vazduha predviđene godišnje granice zagađenja PM10 česticama ove godine su već premašili skoro svi gradovi u Srbiji u kojima se zagađenje meri.
Bazu podataka o aerozagađenju u gradovima SZO je formirala 2011. godine. Ona se od tada uvećala 6 puta, a od prethodnog preseka iz 2018. godine pridružilo joj se 2000 gradova. Najviše se zna o zagađenju u razvijenim regionima, pre svega Evropi i Severnoj Americi, dok se ono slabije prati u siromašnijim zemljama. Najnovije podatke o zagađenju SZO je objavila uoči Svetskog dana zdravlja, 7. aprila, koji će se ove godine obeležiti pod sloganom Naša planeta, naše zdravlje.
I.K.