
Konstantno smanjivanje procenata koji se izdvaja za kulturu, odvajanje tek malog dela budžeta za javne konkurse, te minimalni udeo u konkursnom budžetu za organizacije civilnog sektora u kulturi, ključni su strukturalni problemi, pokazala je analiza rezultata konkursa Ministarstva kulture i informisanja u oblasti savremenog stvaralaštva za 2020. godinu.
Na konferenciji za medije Nezavisne kulturne scene Srbije (NKSS) održane danas u Medija centru predstavljene su analize rezultata godišnjih konkursa Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije za 2020. godinu i analize izveštaja o sprovedenim projektima sa konkursa Sekretarijata za kulturu Grada Beograda 2017. godine održane u Medija centru.
Kako je naglasio Predrag Cvetičanin iz Centra za empirijske studije kulture jugoistočne Evrope (CESK):
Budžet Ministarstva kulture za 2020. godinu je bio 0.73% ukupnog budžeta i to je, kako smo u istraživanju i pokazali, najmanji procentualni budžet u regionu. Međutim, nakon rebalansa budžeta, trenutno je procent za kulturu 0.49%. Znači, on se srozao ispod svakog nivoa, praktično.
Ovo je tek jedan od nekoliko alarmantnih strukturalnih problema u sektoru kulture na koje NKSS skreće pažnju, a koji se odnosi na javne konkurse koje godinama unazad sprovode Ministarstvo kulture i beogradski Sekretarijat za kulturu.
Analiza je dalje pokazala da se tek mali deo budžeta Ministarstva kulture odvaja za konkurse, te da nakon rebalansa budžeta u 2020. iznosi minimalnih 3,46%.

Predstavnici NKSS-a su na konferenciji za štampu ukazali na disproporcionalno veća sredstva koja na javnim konkursima dobijaju projekti kulturnih institucija, koje su i inače na državnom budžetu, dok je tek 1.14% budžeta odvojenih za javne konkurse namenjeno projektima civilnog sektora u kulturi.
Ovim analizama se zaključuje da se radi o konstantnom smanjivanju obima i procenta sredstava koja se dodeljuju organizacijama civilnog sektora u kulturi. Tako je u 2020. godini 765.000 € odvojeno za 261 projekat, što je 2.900 € po projektu ili samo 1,14% budžeta Ministarstva kulture.
Ovakvi, poražavajući rezultati analize javnih konkursa za nezavisnu kulturno-umetničku scenu predstavljaju alarmantne signale koji su u vreme krize izazvane koronavirusom dodatno ukazali na potrebu za samoorganizovanjem i udruživanjem. Na konferenciji je, stoga, iskorišćena prilika i za objavljivanje informacije o zajedničkom Fondu Solidarnosti
koji je iniciran kao mera solidarne pomoći umetnicima i kulturnim radnicima pogođenim krizom.
Fond čine sledeće organizacije: Udruženje likovnih umetnika Srbije (ULUS), Savez udruženja likovnih umetnika Vojvodine (SULUV), AICA Srbija, Stanica – servis za savremeni ples, BAZAART i Asocijacija NKSS. Zvanično je osnovan 6. jula, pripreman je od samog početka krize i, kako je rečeno na konferenciji za štampu, do sada je obezbeđeno 38 000 evra hitne pomoći.
V.K.