Kuća sa sunčanim satom u Zemunu je sve bliža urušavanju, ali i dalje postoji rešenje

Godinama zanemarivana od strane gradskih vlasti, Kuća sa sunčanim satom u Zemunu svakodnevno preti da se nekome sruši na glavu. Troje sagovornika Mašine raščlanjava probleme vezane za stanje ovog objekta i objašnjavaju kako se oni mogu i moraju rešiti.

Zgrada sa sunčanim satom u Glavnoj ulici u Zemunu; Foto: Mašina

Zgrada stara preko dvesta godina, na uglu Glavne i Dubrovačke ulice u Zemunu, poznatija kao Kuća sa sunčanim satom, nalazi se u alarmantno lošem stanju. Glavna ulica u Zemunu rekostruisana je pre više od godinu dana, dok je Kuća – preskočena. Kao rešenje za neminovno obrušavanje, postavljena je skela ispod koje hiljade građanki i građana svakodnevno prolazi.

Miloš Đajić, stanovnik Zemuna, potvrđuje da su građani zabrinuti zbog stanja u kom se kuća nalazi.

„Ono što plaši građane i građanke Zemuna je pre svega da može da doživi sudbinu kao i kuća u Džordža Vašingtona koja se urušila sama od sebe. Primećuje se da ona rapidno propada i ono što u stvari nas brine je da su skele koje su postavljene tu samo dekora radi, jer je stvarno pitanje da li mogu da zaštite bilo koga u slučaju da dođe do rušenja“, kaže Đajić.

Osim što se ovaj spomenik kulture urušava i predstavlja opasnost za ljude, u prizemlju kuće se sada nalazi komercijalni lokal. Sve to ukazuje na ozbiljan problem u upravljaju i održavanju objekta, smatra Tamara Petković, poverenica za Zemun Pokreta slobodnih građana (PSG).

„Obzirom da je proglašena za spomenik kulture, trebala bi da ima poseban status koje ne podrazumeva samo zabranu izmena ili rušenja, već i dovođenja objekta u bezbedno stanje i njenog održavanja. Dodatni problem u celoj priči jeste i to što se radi o stanu koji je u privatnom vlasništvu, ali vlasnica se izjasnila da nema finansijske mogućnosti da ga održava i obnavlja. Sa druge strane, ovo je višegodišnji problem i nije jedini objekat koji ima isti problem u Glavnoj ulici u Zemunu“, ističe Petković.

Što se lokala u prizemlju tiče, Petković navodi da njegovo postojanje ukazuje na činjenicu da objekat ne samo da nije napušten, već i da postoji određena ekonomska korist od njega.

„Što dalje otvara pitanje kako je moguće da se prostor koristi za poslovanje, a da se istovremeno ne obezbeđuje sigurnost cele zgrade i ljudi oko nje“, smatra Petković.

Zgrada sa sunčanim satom; Foto: Mašina.
Zgrada sa sunčanim satom; Foto: Mašina.

Štab za vanredne situacije bez planova

Na sednici Skupštine Gradske opštine Zemun juče je usvojen Godišnji plan rada Štaba za vanredne situacije za 2026. godinu. Upitali smo odbornika Zeleno-levog fronta, Miloša Jankovića, kako je protekla sednica i da li je bilo reči o Kući sa sunčanim satom.

„Od članova Štaba za vanredne situacije čuli smo da je Štab prethodno usvojio predlog plana na telefonskoj sednici, zakazanoj svega nekoliko sati ranije, bez ikakvog obrazloženja, diskusije i jasnih indikatora. U takvom planu nije bilo ni reči o bezbednosti građana koji svakodnevno prolaze Glavnom ulicom pored kuće sa sunčanim satom, kojoj preti urušavanje“, navodi Janković i dodaje da se izvestilac za ovu tačku osvrnuo na prigovore opozicionih odbornika i rekao da je opština Zemun uradila sve što je u njenoj moći da se ovaj problem reši.

„Inače, sama rekonstrukcija zaista nije u nadležnosti opštine, ali opština može da zahteva od gradskih službi da se bar obezbedi deo trotoara i ulice. Upravo to smo mi kao ZLF tražili i za šta smo prikupljali potpise. Na samoj sednici, zahtevao sam od opštinskih vlasti da nam jasno kažu koje su to korake preduzeli po ovom pitanju i da nam proslede dokumentaciju kojom to potvrdjuju. Nisu ništa odgovorili“, kaže Janković.

Rešenje postoji

Đajić za Mašinu navodi da je dužnost Grada Beograda ali i gradske opštine Zemun da sanira kuću, jer je njena kulturna i ambijentalna vrednost neprocenjiva.

„Ona čini deo Glavne ulice i ona mora da se sačuva u ovom obliku. Ono što je u stvari ključno je da ta kuća, u stanju u kom je, ne može ovako da ostane i da je potrebna hitna akcija da se kuća sanira, nikako da se sruši, jer bi onda izgubili jedan veliki spomenk, arhitekturu i vizuru Glavne ulice“, zaključuje Đajić.

Petković ukazuje na to da odgovornost može biti podeljena između vlasnika (ili korisnika objekta), grada/opštine i institucija zaštite, jer je njihova dužnost da reaguju kada objekat ugrožava javnu bezbednost.

„Mi, nažalost, nemamo ovde taj slučaj, kao i modus za rešavanje ovih situacija koji bi trebalo da bude unificiran za sve“, ističe Petković.

Odbornik Zeleno-levog fronta za Mašinu navodi kako potpuno rešiti problem.

„Rešavanje problema oko stanja kuće pre svega treba da reši vlasnik (ili vlasnici) objekta. Za to treba da dobije odgovarajuće dozvole i izradi projekat obnove. Pošto se objekat nalazi pod zaštitom države kao nepokretno kulturno dobro, mora da dobije odgovarajuće saglasnosti od Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, koji je nadležan za praćenje očuvanja ovog objekta. Imajući u vidu izrazito loše stanje objekta i mogućnost pada jednog njegovog dela na trotoar i kolovoz, trebalo bi da postoji nadležnost u rešavanju problema i odgovarajućih gradskih inspekcija, pre svega građevinske, a zatim i saobraćajne (ako ne postoji gradska, onda republička)“, zaključuje Janković.

A.G.A.

Prethodni članak

Akademska zajednica osuđuje hapšenje studenata iz Novog Pazara i traži ukidanje pritvora

Crta: visoke tenzije, pritisci, incidenti, beskrupolozna negativna kampanja i politička zloupotreba dece

Sledeći članak