
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja objavilo je Nacrt zakona o dualnom modelu studija u visokom obrazovanju. Time je ujedno najavilo mogućnost buduće eksploatacije rada studentkinja i studenata prema već sprovedenom dualnom modelu u srednjim školama.
Nacrt zakona, koji će biti na javnoj raspravi do 18. aprila, predviđa da studenti u okviru studija rade najmanje oko 60 dana godišnje kod poslodavca za šta bi primali naknadu koja iznosi najmanje 50% zarade zaposlenog koji radi isti ili sličan posao.
Kako piše portal Radnik, rad studenata kod poslodavaca je definisan na isti način kao i rad srednjoškolaca u Zakonu o dualnom obrazovanju, kao „učenje kroz rad“.
Takva definicija odnosa studenata i poslodavca ne omogućava ostvarivanje prava iz radnog odnosa. Dakle, poput srednjoškolaca u dualnim programima, ni studenti, ne bi raspolagali pravom na sindikalno organizovanje ili na uplate doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje.
Argument nadležnog ministarstva za uvođenje dualnog modela su pozitivna iskustva u drugim zemljama.
Iako takva iskustva doista postoje, postoje i istraživanja koja pokazuju da su pozitivni učinci tog modela pre izuzetak nego pravilo, o čemu smo pisali na Mašini.
Dualno obrazovanje je naprasno postala omiljena obrazovna reforma vladajuće elite, što nije čudno, ukoliko se ima u vidu kompatibilnost tog obrazovnog modela i ekonomije koja se bazira na obaranju cene radna.
Naime, ono što promoteri tog navodno uspešnog koncepta propuštaju da kažu jeste da se njime produbljuje klasna raslojenost među učenicima i studentima.
Nacrt zakona možete pročitati ovde, informacije o podnošenju primedbi ovde.
A.J.