Polovina amazonskog šumskog sistema je u opasnosti od izumiranja do 2050. godine zbog velike izloženosti „stresu bez presedana zbog toplih temperatura, ekstremnih suša, krčenja šuma i požara“, prema novoj studiji koja je objavljena u časopisu Nature.
Napominjući da je uništavanju trenutno izloženo 38% Amazonije, istraživači su konstatovali: „procenjujemo da će do 2050. godine 10% do 47% amazonskih šuma biti izloženo složenim poremećajima koji mogu izazvati neočekivane promene ekosistema i potencijalno pogoršati regionalne klimatske promene ”.
Ova studija doprinosi bojazni da bi pluća planete, amazonskih tropskih šuma, uskoro mogla zameniti pustinja. Amazonija je odolevala 65 miliona godina, ali udar ljudskih aktivnosti na svoje kapacitete i kapacitete planete Zemlje ne može da podnese.
Podsetimo, Amazonija je bila najugroženija za vreme mandata desničarskog predsednika Bolsonara. Kako smo pisali 2023, Brazilski centar za istraživanje svemira INPE je utvrdio da su emisije ugljenika u Amazonskoj prašumi 2019. i 2020. godine dramatično porasle u poređenju sa prethodnom decenijom, zbog slabe primene politika zaštite životne sredine. Istraživanje je takođe pokazalo da se broj izdatih kazni zbog ilegalne seče šume u Amazoniji prepolovio 2020. godine u poređenju sa nivoima zabeleženim između 2010. i 2018. godine.
Za trideset godina uništeno 10% šuma na svetu
Naravno, šume ne nestaju samo u Brazilu. U poslednjih 30 godina svet je izgubio 10% šuma, što je ekvivalentno gubitku 37 fudbalskih terena svakog minuta od 1990. godine, objavile su Ujedinjene nacije pred Međunarodni dan šuma, 21. mart.
UN podseća na to da šume proizvode kiseonik, a upijaju gasove sa efektom staklene bašte. Šume ne proizvode sav kiseonik koji dišemo, upozoravaju naučnici (najveći deo zapravo potiče od planktona u morima), ali upijaju toliko ugljen dioksida dok žive – i oslobađaju toliko ugljen-dioksida dok slučajno ili namerno gore! – da opstanak planete svakako zavisi od njihvoog zdravlja.
Šume su i centar biološke raznovrsnosti. U njima živi 68 odsto svetskih sisara, 75 odsto svetskih ptica, 80 odsto svetskih vodozemaca. Ako su šume izgubljene, gubi se i njihov biodiverzitet, naglašava UN. Uz to, oko 1,6 milijardi ljudi širom sveta direktno zavisi od šuma za hranu, sklonište, energiju, lekove i prihod.
Do 2030. bi trebalo obnoviti 3% šuma
Međunarodni dan šuma obeležava se od 2012. godine. Na ovaj dan međunarodne i nacionalne institucije podsećaju se ciljeva koje bi u oblasti očuvanja šuma trebalo ostvariti u narednim decenijama, ako čovečanstvo planira da preživi.
Ovi ciljevi dogovoreni su na posebnoj sednici Foruma Ujedinjenih nacija o šumama u januaru 2017. godine, a zatim usvojeni od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u aprilu iste godine. Sažeti su Strateškim planom Ujedinjenih nacija za šume 2030. koji „pruža globalni okvir za akciju na svim nivoima za održivo upravljanje svim vrstama šuma i drveća van šuma, kao i za zaustavljanje krčenja i degradacije šuma”.
U suštini Strateškog plana je šest globalnih ciljeva u vezi sa šumama i 26 povezanih ciljeva koje treba postići do 2030, navodi se u samom planu. „Ovi ciljevi i zadaci u potpunosti obuhvataju i nadograđuju se na čvrstu osnovu koju pružaju četiri globalna cilja o šumama uključena u Instrument Ujedinjenih nacija za šume”. Jedan od ciljeva je da se do 2030. obnovi 3% šuma na svetu.
U lepšem svetu, u kome bi finansijski i vojno najmoćniji akteri sarađivali sa Ujedinjenim nacijama na ostvarenju ovih ciljeva, bilo bi više mesta da se nadamo zelenoj budućnosti. U međuvremenu, u svetu izmučenom krizama, desno orijentisane vlade, zaštitnici korporacija, aktiviste nazivaju eko-teroristima, a najčešće slike šuma su one kakve viđamo iz Nacionalnog parka Fruška gora: apokaliptični snimci gomila brvana u koje se neštedimice i za tren pretvaraju decenije biljnog života.
I.K.