Protiv prodaje „Jaroslava Černog“: Institut ima javna ovlašćenja i podatke koji nikako ne bi smeli da pređu u privatne ruke

Grupa organizacija civilnog društva predlaže da se institut Jaroslav Černi proglasi institutom od strateškog značaja, odnosno da se da se pravno uredi ono što Černi faktički jeste.

Predstavnici civilnog društva i opozicionih stranaka su i u prethodnom periodu upozorili građanstvo na to da bi se prodajom država odrekla institucije od strateškog i regionalnog značaja, na osnovu čijih analiza su izgrađeni svi najznačajniji hidrotehnički objekti i sistemi u Srbiji i bližem okruženju, uključujući i projekte za uređenje rečnih slivova i odbrane od poplava reka Dunav, Sava, Drina, Morava i Jadar.

Današnju konferenciju za štampu u prostorijama Medija centra zajednički su organizovali Mreža za akademsku solidarnost i angažovanost (MASA), inicijativa Pravo na vodu, Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) i Organizacija za očuvanje prirode i životinja (OSNA). Javnosti su se obratili Olga Nikolić (MASA), Iva Marković (Pravo na vodu) Jovan Rajić (RERI), Branislav Božović, hidrogeolog iz Nacionalne ekološka asocijacija (NEA) i Vesna Jakovljević (OSNA).

„Ovaj institut ima javna ovlašćenja i podatke koji nikako ne bi smeli da pređu u privatne ruke“, naglasila je Iva Marković iz Prava na vodu.

Ona je konstatovala da se Jaroslav Černi ne bi smeo da bude prodat ni pod kojim okolnostima, a kamoli da se nudi na prodaju za „sramnu sumu“ sto puta manju od novca planiranog za izgradnju nacionalnog stadiona.

Podsetimo, Ministarstvo privrede je prvog oktobra objavilo javni poziv za privatizaciju Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“, čiji je država većinski vlasnik 92%, po ceni od 2.5 miliona evra. Marković je ocenila da se u Srbiji decenijama institucije i organizacije uništavaju sa namerom da budu prodate u bescenje i izrazila stav da se u procesu destruktivne privatizacije negde mora povući crvena linija.

„Druga strana donosi odluke da rasprodaje i uništava, i ne zanima ih šta sutra — a više ni šta danas“, izneo je hidrogeolog Branislav Božović. Po njegovom mišljenju, „Jaroslav Černi“ je civilizacijska tekovina jednog naroda, koji je u njega ulagao decenijama i po kom je naša zemlja bila poznata.

„Imati danas podatke o vodi sutra je vladati svetom“, izjavio je Božović, koji je uz to ilustrovao značaj podataka kojima raspolaže institut za raspolaganje strateškim rezervama. „Stvari koje su vezane za vodu su mnogo raznovrsnije nego sama voda“, objasnio je on.

Kako smo već pisali, privatizacija jedinog vodoprivrednog instituta u Srbiji najavljena je početkom godine. Građanska udruženja od tada od vlasti zahtevaju da objasne motivaciju za ovaj potez. Protiv prodaje Instituta pokrenuta je i peticija, u čijem opisu se naglašava da je otuđenje „Jaroslava Černog“ direktno suprotna ciljevima Strategije upravljanja vodama na teritoriji Republike Srbije do 2034. u kojoj stoji da „naša zemlja nema dovoljno stručnog i naučnog kadra za obavljanje poslova upravljanja vodama i da državni instituti, od kojih se posebno izdvaja ‘Jaroslav Černi’, treba da dobiju veća ovlašćenja (odeljak 6.1. Strategije)“.

Jovan Rajić iz RERI-ja je konstatovao da je privatizacija „Černog“ jedan u nizu procesa koji se rade iza leđa javnosti. On je otkrio da je RERI prošle nedelje podneo zahtev za informacije od javnog značaja da bi saznao da li je u do sada izvršenim koracima ka privatizaciji ispoštovana zakonska procedura i koji su pravi razlozi za nju. Rajić je izneo da je jedini kvalifikacioni uslov za kupovinu strogo ekonomski, što je potpuno neprihvatljivo za privatizaciju jedne ovakve organizacije.

„Mi predlažemo da se institut ‘Jaroslav Černi’ proglasi institutom od strateškog značaja, odnosno da se da se pravno uredi ono što Černi faktički jeste. Time bi se dobilo da se može privatizovati do 49% kapitala, dok bi 51%, većinski udeo, uvek morao da ostane u državnom vlasništvu“, naveo je Rajić, dodavši da u RERI-ju smatraju da za to postoji osnov u zakonu.

Više aktera je ranije optužilo vlasti da privatizacijom instituta žele da olakšaju pribavljanje pozitivnih stručnih mišljenja u vezi sa spornim projektima poput Novog Sada na vodi i projekta urbanizacije Makiškog polja. Institut je angažovan i na izradi studije opravdanosti i generalnog projekta izgradnje vodoizvorišta podzemnih voda na Velikom ratnom ostrvu.

Vesna Jakovljević je navela još nekoliko važnih infrastrukturnih projekata koji se planiraju u narednom periodu, za čije sprovođenje su ključne analize i mišljenja koje daje vodoprivredni institut, objasnivšii na koji način bi privatni kapital mogao da profitirati od upravljanja institutom. Ona je, primera radi, iznela hipotetičke scenarije u kojima bi institut određeno vodoizvorište ili vodno zemljište proglasio lokacijom nižeg kvaliteta ili umanjio njegovo rasprostiranje. Time bi, po njenim rečima, privatni kapital stekao mogućnost da izvrda zakone koji štite dostupnost pijaće vode za građane, nenamenski eksploatiše sporna zemljišta, te posledično ugrozi ekonomsku cenu pijaće vode, njen kvalitet i dostupnost.

„Ovaj institut je nastao intergeneracijskim ulaganjem i nema načina da se on privatizuje a da se ozbiljno ne naruši nacionalna bezbednost naše zemlje. Interes od njegove prodaje imaju multinacionalne kompanije, koje će preko organa vlasti doći u kontrolu nad našim vodnim resursima“, zaključila je Jakovljević.

I.K.

Prethodni članak

Slon u sobi: Art Weekend u hotelu Beograd

Velikim zagađivačima Vlada opet produžava rok primene visokih ekoloških standarda i to do 2025. godine

Sledeći članak