Nezaposlenost među mladima u Srbiji i dalje predstavlja jedan od najvećih izazova, iako su zabeleženi minimalni pomaci. Prema podacima Alternativnog izveštaja o položaju i potrebama mladih u Republici Srbiji za 2024. godinu, u martu 2024. godine, u Srbiji je bilo 72.269 nezaposlenih mladih, što je 18,63% od ukupnog broja nezaposlenih. Skoro petina nezaposlenih u zemlji pripada uzrastu od 15 do 30 godina. Nezaposlenost više pogađa mlade žene – u starosnoj grupi od 25 do 29 godina, broj nezaposlenih žena je za trećinu veći nego kod muškaraca.
Iako je došlo do smanjenja nezaposlenosti među mladima u odnosu na prethodne godine, Srbija i dalje zaostaje u odnosu na evropske standarde i globalne trendove. Stopa neaktivnosti mladih, prema podacima iz 2019. godine, iznosila je 53%, što je značajno više u poređenju s EU, gde je prosečna stopa 43,4%. Učešće mladih u radnoj snazi ostaje vrlo nisko, dok je procenat NEET (mladi koji nisu zaposleni, nisu u obrazovanju niti obuci) u Srbiji iznosio 18,9% u 2019. godini, dok je do prvog kvartala 2023. godine ova stopa pala na 14%.
Poslova ima, ugovora malo manje
Podaci Međunarodne organizacije rada (ILO) pokazuju da su nezaposlenost i nesigurna zaposlenja sve veći uzrok anksioznosti i zabrinutosti među mladima. Prema izveštaju, stopa globalne nezaposlenosti mladih 14,5%, dok je u Evropi i Centralnoj Aziji 16,4%. U poređenju s ovim brojkama, Srbija se nalazi u grupi zemalja s višim stopama nezaposlenosti mladih. Čak i ako se čini da poslova ima mnogo, izveštaj ILO-a pokazuje da dostojanstvenih poslova i dalje je veoma malo.
„Mladi koji su nezaposleni, a nisu ni u sistemu obrazovanja, kada nađu zaposlenje neretko ostanu ranjiva kategorija, jer često ti poslovi budu nesigurni, potplaćeni i bez svih benefita kao što su plaćeno odsustvo s posla, zdravstveno i socijalno osiguranje i ostalo”, rekla je Mirjana Mirosavljević Bobić, menadžerka projekta iz Fondacije Ana i Vlade Divac na predstavljanju poslednjeg Indeksa participacije mladih, o čemu smo ranije pisali.
Kao i na globalnom nivou, problem rada „na crno“ takođe pogađa mnoge mlade ljude. U Srbiji, 17% mladih radi bez ugovora, a time i bez socijalne zaštite i zakonom zagarantovanih prava. ILO naglašava važnost smanjenja neformalne zaposlenosti, naročito među mladima, kako bi se omogućili sigurniji i održiviji uslovi rada.
Prema najnovijim izveštajima ILO-a, mladi širom sveta veruju da su izazovi u nalaženju posla povezani s nedostatkom prilika za obrazovanje, neadekvatnim veštinama, kao i s društvenim i političkim faktorima. U Srbiji je situacija nešto drugačija, kako mladi ističu da su za nalaženje posla presudni lični kontakti i politička povezanost, dok obrazovanje i radno iskustvo imaju manju ulogu.
Indeks participacije mladih, kako ste ranije mogli da čitate, preporučuje da bi podaci o mladima trebalo da budu lako dostupni na sajtovima javnih zavoda za statistiku, da bi Vlade, parlamenti, političke stranke i omladinske organizacije u regionu trebalo da se strateški bave poboljšanjem pristupa mladih političkim pozicijama a da bi javne institucije trebalo da sprovode mere poput poboljšanja aktivnih politika tržišta rada i programa obuke i prekvalifikacije. Takođe treba podsticati preduzetništvo među mladima, posebno mladim ženama, pružanjem odgovarajuće i kontinuirane administrativne, pravne, tehničke i mentorske pomoći, kao i finansijske podrške.
A.G.A.