Bes i tuga preplavili su Mineapolis nakon što je još jedan građanin ubijen na ulici.
Na snimcima incidenta se vidi kako Preti brani mladu ženu koju su federalni agenti prskali biber-sprejom. Nakon toga, trojica agenata oborila su ga na zemlju i razoružala, iako je Preti imao važeću dozvolu za nošenje vatrenog oružja. Ispaljeno je najmanje 10 hitaca, usled čega je preminuo.
U nedelju uveče građani su protestovali ispred hotela u kojem su smešteni federalni agenti. Demonstranti su ispisivali poruke na vratima hotela, uključujući „ICE ubija” i „ICE marš iz Mineapolisa”.
Naoružani i maskirani agenti koristili su suzavac i uperivali oružje ka demonstrantima kako bi ih rasterali i omogućili evakuaciju agenata iz hotela.
Kako protesti jačaju, guverner Minesote Volc aktivirao je Nacionalnu gardu, uz obrazloženje da je cilj zaštita građana od agenata. Slanje Nacionalne garde podržala je i demokratska političarka Aleksandrija Okasio-Kortez.
Međutim, kritičari tvrde da je reč o slanju Nacionalne garde radi gušenja ustanka. Volc je Nacionalnu gardu mobilisao i 2020. godine, kako bi suzbio proteste povodom ubistva Džordža Flojda i borbe protiv rasizma. Neki smatraju da je upravo činjenica da je taj pokret nastao u Minesoti razlog zbog kojeg je administracija Donalda Trampa ponovo targetirala ovu saveznu državu
Prošle nedelje, predsednik Tramp je zapretio da će aktivirati Zakon o pobuni (Insurrection Act) kako bi ugušio proteste u Minesoti. Time bi mu bilo omogućeno da pošalje vojsku protiv građana SAD bez saglasnosti savezne države.
Zakon o pobuni poslednji put je primenjen tokom protesta u Los Anđelesu 1992. godine, nakon oslobađajuće presude četvorici policajaca optuženih za brutalno prebijanje Afroamerikanca Rodnija Kinga.
ICE je do sada u 2026. godini usmrtio devet osoba. Pored Pretija i Gud, agenti su upucali i ubili Afroamerikanca po imenu Kit Porter. Više osoba preminulo je i u pritvoru ICE-a, uključujući Kambodžanina Paradija Laa, kao i pet Latinoamerikanaca: Hebera Sančeza Domingeza, Viktora Manuela Dijaza, Luisa Beltrana Janeza-Kruza, Luisa Gustava Nunjeza Kaseresa i Geralda Lunasa Kamposa.
A.M.


