Sedam javnih preduzeća na putu ka mogućoj privatizaciji

Pošta Srbije, Putevi Srbije, Emisiona tehnika i veze, Srbijavode, Zavod za udžbenike, Javno preduzeće za skloništa Beograd i Javno preduzeće Republike Srbije za razvoj informisanja „Mreža-Most“, koje deluje na teritoriji Kosova, prema Službenom glasniku postaju društva sa ograničenom odgovornošću (DOO). Time se ova preduzeća iz režima javne kontrole premeštaju u tržišni okvir koji omogućava ulazak privatnog kapitala bez obaveze javne rasprave.

Pošta Srbije, Putevi Srbije, Emisiona tehnika i veze, Srbijavode, Zavod za udžbenike, Javno preduzeće za skloništa Beograd i Javno preduzeće Republike Srbije za razvoj informisanja „Mreža-Most“, koje deluje na teritoriji Kosova, prema Službenom glasniku postaju društva sa ograničenom odgovornošću (DOO). Time se ova preduzeća iz režima javne kontrole premeštaju u tržišni okvir koji omogućava ulazak privatnog kapitala bez obaveze javne rasprave.

Narodna banka Srbije

Narodna banka Srbije proverava postupanje banke u slučaju reklama kroz poruke na Viberu

Narodna banka Srbije (NBS) preduzima supervizorske aktivnosti i proverava postupanja banke u slučaju poruka koje su stizale na određene reči korisnicima mreže Viber. Ako utvrdimo nepravilnosti u postupanju banke, biće joj izrečene mere, navode iz NBS.

Narodna banka Srbije (NBS) preduzima supervizorske aktivnosti i proverava postupanja banke u slučaju poruka koje su stizale na određene reči korisnicima mreže Viber. Ako utvrdimo nepravilnosti u postupanju banke, biće joj izrečene mere, navode iz NBS.

Jovina gimnazija

„Zmajevi se vraćaju u Jovinu“, protest učenika gimnazije u Novom Sadu

Učenici Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu pozvali su bivše učenike, roditelje, profesore i građane da im se danas pridruže na protesnoj šetnji, čija je parola „Zmajevi se vraćaju u svoje gnezdo“. Okupljanje je u 17.30 časova ispred Mašinske škole, nakon čega će se uputiti ka Jovinoj gimnaziji kako bi, kako navode na Instagram profilu „Jovina se pita“, zajedno pokazali da ne pristaju na poniženja, razdvajanja i ignorisanja i da moraju stati na put degradiranju obrazovanja u najstarijoj gimnaziji Novog Sada.

Učenici Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu pozvali su bivše učenike, roditelje, profesore i građane da im se danas pridruže na protesnoj šetnji, čija je parola „Zmajevi se vraćaju u svoje gnezdo“. Okupljanje je u 17.30 časova ispred Mašinske škole, nakon čega će se uputiti ka Jovinoj gimnaziji kako bi, kako navode na Instagram profilu „Jovina se pita“, zajedno pokazali da ne pristaju na poniženja, razdvajanja i ignorisanja i da moraju stati na put degradiranju obrazovanja u najstarijoj gimnaziji Novog Sada.

autobus

Za javni prevoz Beograda 48 milijardi dinara, ali bez poboljšanja usluge

U budžetu grada Beograda za 2026. godinu biće izdvojeno čak 48,28 milijardi dinara za funkcionisanje javnog prevoza, ali i pored pozamašne sume i četvrtine budžeta koja se troši na javni prevoz, neće biti novca za razvoj mreže linija, kupovinu novih vozila i investiciona ulaganja, izjavio je saobraćajni inženjer i predsednik sindikata „Centar” ‒ GSP „Beograd” Ivan Banković.

U budžetu grada Beograda za 2026. godinu biće izdvojeno čak 48,28 milijardi dinara za funkcionisanje javnog prevoza, ali i pored pozamašne sume i četvrtine budžeta koja se troši na javni prevoz, neće biti novca za razvoj mreže linija, kupovinu novih vozila i investiciona ulaganja, izjavio je saobraćajni inženjer i predsednik sindikata „Centar” ‒ GSP „Beograd” Ivan Banković.

Magla na putu: Da li je dovoljno da vozači prilagode brzinu ili je neophodno održavati i putnu signalizaciju?

Auto-moto savez Srbije apelovao je danas na vozače da ovih dana prilagode brzinu vožnje vremenskim uslovima, pre svega, čestoj i gustoj magli. O tome da li je odgovornost samo na vozačima i ko je dužan da vodi računa o saobraćajnoj signalizaciji, pogotovo tokom vremenskih nepogoda, razgovarali smo sa Igorom Velićem, stručnjakom za saobraćaj iz organizacije Sigurne staze.

Auto-moto savez Srbije apelovao je danas na vozače da ovih dana prilagode brzinu vožnje vremenskim uslovima, pre svega, čestoj i gustoj magli. O tome da li je odgovornost samo na vozačima i ko je dužan da vodi računa o saobraćajnoj signalizaciji, pogotovo tokom vremenskih nepogoda, razgovarali smo sa Igorom Velićem, stručnjakom za saobraćaj iz organizacije Sigurne staze.

Rijeka

EU plan za pristupačno stanovanje: nova gradnja neće oboriti cene, kažu arhitekte

Evropska komisija objavila je svoj prvi plan za pristupačno stanovanje, koji je fokusiran na finansiranje izgradnje novih stambenih jedinica. Međutim, kritičari tvrde da nedostatak stambenog fonda nije osnovni uzrok krize pristupačnosti. „Evropa je već izgrađena. Ono što nam je potrebno jesu zakoni koji će renoviranje i transformaciju učiniti bržim, jednostavnijim i jeftinijim“, navela je u saopštenju organizacija „HouseEurope!”, grupa arhitekata.

Evropska komisija objavila je svoj prvi plan za pristupačno stanovanje, koji je fokusiran na finansiranje izgradnje novih stambenih jedinica. Međutim, kritičari tvrde da nedostatak stambenog fonda nije osnovni uzrok krize pristupačnosti. „Evropa je već izgrađena. Ono što nam je potrebno jesu zakoni koji će renoviranje i transformaciju učiniti bržim, jednostavnijim i jeftinijim“, navela je u saopštenju organizacija „HouseEurope!”, grupa arhitekata.

ljuljaške pored rudnika

Društvene mreže i razvoj dece: Između rizika i realnosti

Da li deci treba konačno zabraniti „te telefone“? Rasprava o zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina u Australiji otvara pitanje kako razumeti posledice mreža bez ignorisanja potreba mladih i realnosti u kojoj žive. O tome kakav je uticaj društvenih mreža na razvoj dece, njihovu sliku o sebi i koja je tu uloga roditelja i odraslih razgovaramo sa dr Teodorom Vuletić Joksimović, naučnom saradnicom na Institutu za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Da li deci treba konačno zabraniti „te telefone“? Rasprava o zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina u Australiji otvara pitanje kako razumeti posledice mreža bez ignorisanja potreba mladih i realnosti u kojoj žive. O tome kakav je uticaj društvenih mreža na razvoj dece, njihovu sliku o sebi i koja je tu uloga roditelja i odraslih razgovaramo sa dr Teodorom Vuletić Joksimović, naučnom saradnicom na Institutu za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Palestinska zastava na flotili

SZO osuđuje patnju u Gazi, bez pominjanja Izraela

„Primirje je stvorilo prostor za oporavak“, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO), ne pominjući gotovo 400 Palestinaca koje je Izrael ubio od stupanja primirja na snagu u oktobru. Ova međunarodna organizacija objavila je zajedničko saopštenje sa Organizacijom UN za hranu i poljoprivredu, UNICEF-om i Svetskim programom za hranu, u kojem pozivaju „sve strane“ da ukinu ograničenja na uvoz hrane, lekova, skloništa i druge humanitarne pomoći. Taj uvoz Izrael jednostrano blokira da uđe u opkoljenu teritoriju.

„Primirje je stvorilo prostor za oporavak“, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO), ne pominjući gotovo 400 Palestinaca koje je Izrael ubio od stupanja primirja na snagu u oktobru. Ova međunarodna organizacija objavila je zajedničko saopštenje sa Organizacijom UN za hranu i poljoprivredu, UNICEF-om i Svetskim programom za hranu, u kojem pozivaju „sve strane“ da ukinu ograničenja na uvoz hrane, lekova, skloništa i druge humanitarne pomoći. Taj uvoz Izrael jednostrano blokira da uđe u opkoljenu teritoriju.

Fotograf Gavrilo Andrić za Mašinu: treba da vodimo računa jedni o drugima

Mnogi profesionalni novinari i novinarke tokom cele godine prate dešavanja i izveštavaju iz nebezbednih uslova u javnom interesu. Među njima su i fotoreporteri. Gavrilo Andrić, jedan od njih, prokomentarisao je za Mašinu godinu za nama.

Mnogi profesionalni novinari i novinarke tokom cele godine prate dešavanja i izveštavaju iz nebezbednih uslova u javnom interesu. Među njima su i fotoreporteri. Gavrilo Andrić, jedan od njih, prokomentarisao je za Mašinu godinu za nama.

poruke na viber aplikaciji

Rata, kredit, banka: Oglašavanje ProCredit banke na Viberu – „nasrtljivo, neetično i netransparentno”

Ukoliko na Viberu u privatnoj prepisci ukucate reči koje asociraju na kredit, na primer rata ili banka, dobićete netraženu reklamu za kredite ProCredit banke. Iako je, kažu stručnjaci, verovatno u pitanju automatizovano prepoznavanje ključnih reči, a ne čitanje vaših poruka – upozoravaju da se ovakvim oglašavanjem krše brojni zakoni i građanska prava. O tome smo razgovarali sa ekspertima iz nekoliko organizacija civilnog društva Kristinom Obrenović, Andrijanom Ristić i Dejanom Gavrilovićem.

Ukoliko na Viberu u privatnoj prepisci ukucate reči koje asociraju na kredit, na primer rata ili banka, dobićete netraženu reklamu za kredite ProCredit banke. Iako je, kažu stručnjaci, verovatno u pitanju automatizovano prepoznavanje ključnih reči, a ne čitanje vaših poruka – upozoravaju da se ovakvim oglašavanjem krše brojni zakoni i građanska prava. O tome smo razgovarali sa ekspertima iz nekoliko organizacija civilnog društva Kristinom Obrenović, Andrijanom Ristić i Dejanom Gavrilovićem.

Zbog napada na ekipu Informera, Goran Kajfeš osuđen na šest meseci zatvora 

Novosađanin Goran Kajfeš osuđen je danas na šest meseci zatvora zbog napada na ekipu Informera na protestu u avgustu, piše Razglas News. On je prethodna četiri meseci proveo u zatvorskom pritvoru, a budući da je u situaciji beskućništva, sud je odbijao da mu izrekne blažu meru – kućni pritvor. Iniciajtiva Pustite ih sve saopštila je da će mu pritvor koji je odležao biti uračunat u kaznu i da će u zatvoru provesti još dva meseca. 

Novosađanin Goran Kajfeš osuđen je danas na šest meseci zatvora zbog napada na ekipu Informera na protestu u avgustu, piše Razglas News. On je prethodna četiri meseci proveo u zatvorskom pritvoru, a budući da je u situaciji beskućništva, sud je odbijao da mu izrekne blažu meru – kućni pritvor. Iniciajtiva Pustite ih sve saopštila je da će mu pritvor koji je odležao biti uračunat u kaznu i da će u zatvoru provesti još dva meseca. 

Natpis: "Pazar je svijet"

Šta kaže studentkinja DUNP-a Dina Mehović: Shvatili smo da nismo slepo crevo Srbije, već da ljudi iz ostatka zemlje brinu za nas

Samim stupanjem u blokadu, uspeli smo da stvorimo kontakt sa ostatkom zemlje, i to nam je pokazalo da, koliko god su ti ljudi udaljeni od nas, nismo toliko različiti – rekla je u novoj epizodi Mašinine emisije „Šta kaže?“ studentkinja Državnog Univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) Dina Mehović. Ona je takođe komentarisala i najavljeni protest u nedelju, borbu za DUNP, ali i novonastale solidarnosti između Novog Pazara i ostatka Srbije.

Samim stupanjem u blokadu, uspeli smo da stvorimo kontakt sa ostatkom zemlje, i to nam je pokazalo da, koliko god su ti ljudi udaljeni od nas, nismo toliko različiti – rekla je u novoj epizodi Mašinine emisije „Šta kaže?“ studentkinja Državnog Univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) Dina Mehović. Ona je takođe komentarisala i najavljeni protest u nedelju, borbu za DUNP, ali i novonastale solidarnosti između Novog Pazara i ostatka Srbije.

Ispraćaj studenata biciklista iz Novog Sada

Biciklisti iz Novog Sada i Beograda zajedničkom turom na protest u Novom Pazaru

Biciklisti iz Novog Sada i Beograda jutros su se zajedno uputili na protest u Novom Pazaru koji će se održati 21. decembra u organizaciji studenata Državnog univerziteta u Novovm Pazaru. Biciklisti iz Novog Sada juče su stigli Beogradu u kome su i prenoćili.

Biciklisti iz Novog Sada i Beograda jutros su se zajedno uputili na protest u Novom Pazaru koji će se održati 21. decembra u organizaciji studenata Državnog univerziteta u Novovm Pazaru. Biciklisti iz Novog Sada juče su stigli Beogradu u kome su i prenoćili.

Pritvoreni aktivisti koji štrajkuju glađu

Štrajk glađu u Britaniji: pritvoreni aktivisti za Palestinu u opasnosti

Šest političkih zatvorenika, koji su pritvoreni zbog protesta protiv saučesništva britanske vlade u izraelskom genocidu u Gazi, nalazi se u štrajku glađu, a nekima od njih preti neposredna opasnost po život. Aktivisti su deo grupe „Akcija za Palestinu”, koju je britanska vlada u julu 2025. godine proglasila terorističkom organizacijom. Njihov štrajk glađu najduži je od 1981. godine, kada je deset irskih zatvorenika umrlo u zatvoru.

Šest političkih zatvorenika, koji su pritvoreni zbog protesta protiv saučesništva britanske vlade u izraelskom genocidu u Gazi, nalazi se u štrajku glađu, a nekima od njih preti neposredna opasnost po život. Aktivisti su deo grupe „Akcija za Palestinu”, koju je britanska vlada u julu 2025. godine proglasila terorističkom organizacijom. Njihov štrajk glađu najduži je od 1981. godine, kada je deset irskih zatvorenika umrlo u zatvoru.

knjige

Uži izbor za reči godine: Od „studenti“ i „studenti koji hoće da uče“, do „ćaci“ i „Ćacilend“

Filološko društvo „Reči“ treću godinu zaredom organizovalo je konkurs za izbor reči godine u srpskom jeziku, a izrazi „studenti koji hoće da uče“ i „obojena revolucija“ ušli su u uži izbor u kategoriji Lažireč, dok su se u kategoriji Reč godine „ćaci“ i „studenti“.

Filološko društvo „Reči“ treću godinu zaredom organizovalo je konkurs za izbor reči godine u srpskom jeziku, a izrazi „studenti koji hoće da uče“ i „obojena revolucija“ ušli su u uži izbor u kategoriji Lažireč, dok su se u kategoriji Reč godine „ćaci“ i „studenti“.

Novi Pazar

Zbor građana Novog Pazara poziva škole i ustanove da ustupe prostore za smeštaj gostiju tokom protesta

Zbor građana Novi Pazar pozvao je sve osnovne i srednje škole iz ovog grada, javne ustanove, Kulturni centar, sportske objekte i druge institucije da u subotu i nedelju stave na raspolaganje svoje sale i druge zatvorene prostorije građanima koji iz različitih krajeva Srbije dolaze u Novi Pazar na protest.

Zbor građana Novi Pazar pozvao je sve osnovne i srednje škole iz ovog grada, javne ustanove, Kulturni centar, sportske objekte i druge institucije da u subotu i nedelju stave na raspolaganje svoje sale i druge zatvorene prostorije građanima koji iz različitih krajeva Srbije dolaze u Novi Pazar na protest.

panorama beograda

CLS: „Tragikomična” raspodela sredstava u budžetu Beograda

U predlogu budžeta Beograda za 2026. godinu, dogradnja Kalenić pijace i izgradnja sportskog centra na Vračaru predstavljaju dva najveća kapitalna projekta, saopštio je jutros Centar za lokalnu samoupravu. CLS ovu situaciju opisuje kao „tragikomičnu”, navodeći da budžetska sredstva za ova dva projekta premašuju izdvajanja za brojne druge infrastrukturne potrebe, poput kanalizacije i sanacije divljih deponija.

U predlogu budžeta Beograda za 2026. godinu, dogradnja Kalenić pijace i izgradnja sportskog centra na Vračaru predstavljaju dva najveća kapitalna projekta, saopštio je jutros Centar za lokalnu samoupravu. CLS ovu situaciju opisuje kao „tragikomičnu”, navodeći da budžetska sredstva za ova dva projekta premašuju izdvajanja za brojne druge infrastrukturne potrebe, poput kanalizacije i sanacije divljih deponija.

Čistačica riba stepenice u stambenoj zgradi

MMF pohvalio ekonomsku politiku Srbije – a život sve skuplji

Međunarodni monetarni fond objavio je da je završio drugo razmatranje sprovođenja ekonomskog programa u okviru Instrumenta za koordinaciju politika za Srbiju. Ova institucija navodi da je rast u Srbiji usporen zbog protesta i nečinjenja u vezi sa američkim sankcijama NIS-u. Istovremeno, MMF je pohvalio vlasti, ocenjujući da se „fiskalna disciplina strogo održava, a monetarna politika ostaje oprezna, čuvajući kredibilitet politike“. Da li građani osećaju ono što guvernerka NBS-a naziva „dobrom ekonomskom politikom”?

Međunarodni monetarni fond objavio je da je završio drugo razmatranje sprovođenja ekonomskog programa u okviru Instrumenta za koordinaciju politika za Srbiju. Ova institucija navodi da je rast u Srbiji usporen zbog protesta i nečinjenja u vezi sa američkim sankcijama NIS-u. Istovremeno, MMF je pohvalio vlasti, ocenjujući da se „fiskalna disciplina strogo održava, a monetarna politika ostaje oprezna, čuvajući kredibilitet politike“. Da li građani osećaju ono što guvernerka NBS-a naziva „dobrom ekonomskom politikom”?

Filološki fakultet; Foto: Mašina.

„Nijedan univerzitet ne može biti ozbiljan i moderan ako studenti sa invaliditetom moraju da se bore za osnovne uslove rada“, kaže Radoš Keravica

Studentkinje i studenti sa invaliditetom u Srbiji suočavaju se sa brojnim preprekama na putu do visokog obrazovanja, zbog čega mali broj njih uspe da stekne fakultetsku diplomu. Ipak, primeri iz sveta pokazuju da je drugačije obrazovanje itekako moguće. O tome šta je moguće kada invaliditet nije sveden na privatni problem, već odgovornost institucija, razgovaramo sa Radošem Keravicom, doktorandom na Univerzitetu u Lidsu.

Studentkinje i studenti sa invaliditetom u Srbiji suočavaju se sa brojnim preprekama na putu do visokog obrazovanja, zbog čega mali broj njih uspe da stekne fakultetsku diplomu. Ipak, primeri iz sveta pokazuju da je drugačije obrazovanje itekako moguće. O tome šta je moguće kada invaliditet nije sveden na privatni problem, već odgovornost institucija, razgovaramo sa Radošem Keravicom, doktorandom na Univerzitetu u Lidsu.