Sedam odsto žena ostalo bez posla tokom pandemije koronavirusa

prolaznici na ulici
Foto: Marko Miletić / Mašina

Pandemija COVID-19 i preventivne mere koje su usledile više su pogodile žene nego muškarce na tržištu rada, pri čemu je sedam procenata zaposlenih žena izgubilo posao ili otišlo na prinudni odmor, u poređenju sa četiri procenta zaposlenih muškaraca, navodi se u saopštenju UNFPA i UN Women.

To govore podaci iz najnovije analize o posledicama koronavirusa na ekonomsko osnaživanje žena i muškaraca koju su u Srbiji sproveli Populacioni fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) i UN Women.

Podaci objavljene studije su pokazali da su žene češće od muškaraca radile od kuće (56,4% prema 34,1%), što je posledica njihovog dominantnog prisustva u sektorima kao što su obrazovanje i socijalna zaštita.

Pandemija COVID-19 je uticala i na povećanje rodnih razlika u zaduženjima u samom domaćinstvu. Ispitanice su više vremena provedile u kućnim aktivnostima i brizi o porodici.

Iz podataka vidimo ono što smo i pretpostavljale, da je najveći teret neplaćenih kučnih poslova i brige o deci, starima i bolesnima pao na žene; dok su se muškarci uglavnom fokusirali na kupovinu i brigu o kućnim ljubimcima. Ova podela rada u domaćinstvu nam je poznata od ranije, ali je analiza pokazala kako ju je pandemija dodatno učvrstila i pojačala, kaže Milana Rikanović, šefica UN Women u Srbiji.

Kada je reč o pristupu osnovnim uslugama i blagostanju građana, gotovo trećina žena i petina muškaraca je iskusila uticaj pandemije na svoje psihološko blagostanje, uglavnom u vidu stresa i anksioznosti. Analiza je pokazala i da su se mlađe žene češće suočavale sa problemima u pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja i kontracepciji nego starije žene, navodi se u saopštenju.

Kako navode iz ovih organizacija, analiza se fokusirala i na opterećenost zdravstvenog sistema, a podaci pokazuju da su žene prijavljivale češće poteškoće u pristupu zdravstvenim uslugama nego muškarci. Studija je pokazala da je rodni jaz u pristupu zdravstvenoj zaštiti posebno velik u ruralnim oblastima gde je 30,6% žena prijavilo poteškoće u pristupu zdravstvenoj zaštiti u poređenju sa 15,8% muškaraca.

U kriznim vremenima potrebe za uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja često su zanemarene – sa zapanjujućim posledicama. Pored toga, žene i devojke mogu biti u većem riziku od nasilja od strane intimnih partnera i drugih oblika nasilja u porodici zbog povećanih tenzija u domaćinstvu. I vidimo da postoji takva percepcija – 30% žena u Srbiji prijavilo je da misli da su se diskriminacija i nasilje u porodici povećali tokom pandemije, u poređenju sa samo 18% muškaraca, dodaje Džon Kenedi Mosoti, direktor UNFPA za Srbiju.

I.P.

Prethodni članak

Slom radnih prava u Srbiji tokom vanrednog stanja

Desničari ponovo pokušali da prekinu festival „Mirëdita, dobar dan“

Sledeći članak