SZO: Klimatske promene predstavljaju rizik za mentalno zdravlje

Svetska zdravstvena organizacija je na međunarodnoj konferenciji Stokholm+50, posvećenoj borbi protiv klimatskih promena, zahtevala od država članica UN da pomognu ugroženima da se nose sa psihološkim tegobama koje izazivaju posledice globalnog otopljenja.

Klimatske promene ugrožavaju mentalno zdravlje ljudi, doprinoseći pojavama stresa, anksioznosti, depresije, žalosti i samoubilačkog ponašanja. Globalno otopljenje i ekstremni klimatski uslovi pojačavaju društvene i ekonomske faktore rizika za razvoj psiholoških tegoba, poručili su iz Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u okviru konferencije UN o klimi koja je početkom juna održana u Stokholmu.

SZO naglašava da štetni uticaji promene klime po mentalno zdravlje različito pogađaju ljude različitog socioekonomskog statusa, roda i starosti. U ovom izveštaju Svetska zdravstvena organizacija se oslanja i nadovezuje na izveštaj Međunarodnog panela za klimatske promene (IPCC) objavljen u februaru. U toj studiji, nazvanoj još i „atlasom ljudske patnje“, se iznosi da klimatske promene dele čovečanstvo na deo koji (zasad) raspolaže resursima da preživi nestabilnu proizvodnju hrane, opasne vrućine i podizanje nivoa mora, i one koji te resurse nemaju.

Podsetimo, u Stokholmu se ove godine obeležava pet decenija od početka borbe međunarodne zajednice protiv klimatskih promena. Nažalost, Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš je povodom objavljivanja „atlasa ljudske patnje“ konstatovao da je on pokazatelj neuspeha ove borbe, a slično se može reći i povodom sve češćih studija o obimu štete po životnu sredinu koju je proizvela ekstraktivistička privreda i kapitalistička ekonomija, te teškoćama i preprekama za njeno saniranje.

SZO skreće pažnju  na to da se nedovoljno radi i na saniranju psiholoških posledica koje promene klime sa sobom nose. Tako nacionalni planovi za zdravstvo i borbu protiv klimatskih promena sadrže strategije podrške mentalnom zdravlju u samo devet od 95 zemalja obuhvaćenih pregledom SZO iz 2021. Po zvaničnim podacima oko milijardu ljudi na svetu ima mentalne tegobe, za koje se očekuje da će se pogoršavati u uslovima klimatske krize, a od onih koji žive u zemljama sa nižim i srednjim primanjima tri četvrtine pogođenih nema pristup adekvatnoj zdravstvenoj nezi.

SZO zato apeluje na zemlje članice UN da uvaže težinu situacije i uključe planove podrške mentalnom zdravlju u strategije za borbu protiv klimatskih promena. Svetska zdravstvena organizacija se zalaže za to da se istraživanja klimatskih promena integrišu sa programima zaštite mentalnog zdravlja, programi podrške mentalnom zdravlju povežu sa programima aktivnosti protiv klimatske krize, poštuju međunarodne obaveze u ovoj oblasti, izrade strategije pomoći koje se fokusiraju na ojačavanje zajednica, i, naročito, investira više u mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku.

I.K.

Prethodni članak

Otvoren treći po redu Autonomni festival žena

Srđan Kovačević: ITAS me je zaintrigirao jer je jedini primer radničke okupacije tvornice na području bivše Jugoslavije

Sledeći članak