Vlada Mađarske namerava da reši nedostatak prosvetara vraćanjem penzionisanih u škole

Od prvog septembra penzionisani prosvetni radnici u Mađarskoj moći će da se vrate na posao u trajanju od godinu dana bez gubljenja prava na penziju.

Vlada Mađarske je omogućila penzionisanim prosvetarima da se vrate na posao uredbom koja privremeno stavlja van snage zakonsku odredbu koja onemogućava penzionerima da se zaposle u javnom sektoru.

Iako je novom uredbom Vlada omogućila zapošljavanje penzionerima u raznim delovima javnog sektora, šef kabineta premijera Mađarske Gergej Gujaš je naglasio da je smisao vladinog postupka pre svega u nadoknađivanju nedostatka zaposlenih u prosveti.

Ovim potezom Vlada namerava da gasi požar, prokomentarisala je Eržebet Nađ iz Demokratskog sindikata prosvete za portal G7. Prema Nađ zapošljavanje penzionisanih, pored toga što će da krpi veliki nedostatak nastavnog kadra, poslužiće i kao pojas za spasavanje umirovljenim prosvetarima kojima je penzija niska, te koji su dodatno izloženi štetnom dejstvu inflacije, i rastućih troškova energenata.

Prema državnoj statistici sektor obrazovanja je kratak za blizu 7000 radnica i radnika, ali to nije jedini ozbiljan problem koji nagriza sektor prosvete u Mađarskoj.

Sistem javnog obrazovanja godinama regresira. Na najbolnije tačke upozoravaju prosvetari i njihovi sindikati mesecima unazad i zahtevaju od nadležnih rešenja. Tokom godine nastavnici su organizovali različite oblike pobune, a sindikati su pokušavali da vode pregovore sa Vladom koja je čvrsto odlučila da ostane gluva na potrebe školstva.

Pored niskih plata i preopterećenosti prosvetara, iz prosvetnih sindikata su nedavno skrenuli pažnju na krizu reprodukcije nastavnog kadra.

„Preti nam velika katastrofa“, izjavio je potpredsednik Sindikata prosvete Gabor Gostonji, a prenosi portal Mérce. Ove godine na obrazovne smerove se upisalo 6449 studenata i studentkinja. Broj onih koji se upisuju pada, a ujedno raste broj onih koji napuštaju nastavničke smerove. Uz to veliki broj aktivnih nastavnika će se penzionisati u narednih pet godina, što prema Gostonjiu znači da neće biti dovoljno kvalifikovanih za rad u prosveti.

Krajem jula su iz Sindikata prosvete poručili da će od prvog septembra prosvetari nastaviti da se bore za svoje dostojanstvo novim oblicima građanske neposlušnosti. Prosvetari su primorani da pronalaze nove ne načine borbe za svoja prava budući da je, kako smo to ranije pisali, jedan od prvih poteza nove-stare Vlade bio da izmenom zakona učvrsti ograničenja mogućnosti štrajka u prosveti koje je ranije ove godine uvela uredbom.

Podsetimo, mađarski prosvetari su još prošle godine u oktobru započeli pregovore sa Vladom oko poboljšanja uslova rada koji su nedostojanstveni. Ilustracije radi, plate im se obračunavaju prema minimalcu iz 2014. godine i to bez garancije realne vrednosti, što, pored toga što čini plate veoma niskim u celom sektoru, nastavnicima na početku karijere spušta platu ispod aktuelnog zakonskog minimuma. Uz platu od koje ne može da se živi nastavnici su takođe preopterećeni količinom posla.

Pregovori koji nisu davali rezultate krajem januara su dopunjeni štrajkom upozorenja, a zatim različitim štrajkačkim aktivnostima, koje su prosvetni sindikati pauzirali krajem marta, uoči parlamentarnih izbora. Izbori su prošli, vladajuća koalicija ostala je ista, a, kako izgleda, ostao je isti i njen stav prema prosveti.

Demokratski sindikat prosvetnih radnika se nakon izbora obratio u otvorenom pismu„budućem premijeru Mađarske“, u kojem skreće pažnju na važnost povećanje plata, smanjenje obima posla i uspostavljanja samostalnog ministarstva koje bi bilo zaduženo samo za sektor prosvete.

Umesto osnivnanja zasebnog ministarstva za prosvetu, Vlada Mađarske je taj resor prispojila Ministarstvu unutrašnjih poslova. Tom potezu je pak prethodilo nekoliko za nastavnike negativnih i kažnjavajućih odluka Vlade.

Tako je tokom aprila desetine hiljada prosvetara dobilo poziv da organizuju i vode letnje kampove za decu, odnosno da rade za vreme godišnjih odmora. Za rad tokom godišnjeg odmora u obrazovnim kampovima neće dobijati platu adekvatnog iznosa u novcu, već bon sa kojom mogu da kupe hranu u CBA marketima u vrednosti od 79 evra.


A.J.

Prethodni članak

KOMS: Država koja zapostavlja sistemsku brigu o mladima odriče se budućnosti

Građani protiv nove MHE na pritoci Studenice: „Spremni smo na sve”

Sledeći članak