Zakon o radu prilagođen privlačenju investicija proteruje radnu snagu iz Moldavije

Zbog fleksibilizacije rada sve više radnika napušta Moldaviju, a umesto željenih stranih investicija cveta siva ekonomija.

Istraživačko i medijsko udruženje Platzforma je objavilo opštu analizu rada u Republici Moldaviji zasnovanu na poslednjim dostupnim podacima, odnosno do septembra 2022. godine.

Nalazi pokazuju da skoro dve trećine moldavskih radnika (65,8%) prima manju platu od zvaničnog proseka (525 evra). Od ukupnog broja nadničara, 41,8% su plaćeni manje od 355 evra mesečno, a samo 15% ima mesečnu platu veću od 761 evra. Ovakvi uslovi su učinili da Moldavija postane izvoznik radne snage, sa izraženim nedostatkom radne snage na lokalu. U 2022. godini je bilo upražnjeno 12% više radnih mesta nego u 2020. godini.

Ipak, lokalni procesi ekstrakcije vrednosti nastavljaju da se oslanjaju na sivu ekonomiju, koja navodno zapošljava jednu četvrtinu moldavskih radnika, posebno u poljoprivredi, građevinarstvu i trgovini. Ovaj fenomen utiče na lokalnu populaciju kao i na izbeglice iz Ukrajine.

Iako je, prema zvaničnim podacima, samo oko 1000 izbeglica iz Ukrajine trenutno zaposleno u Moldaviji, Platzforma i ROBOTA su intervjuisali izbeglice koji su potvrdili da su neformalno zaposleni kao najamnici na dnevnoj bazi, uglavnom u poljoprivredi.

U 2022. godini je Zakon o radu u Moldaviji imao nekoliko izmena, usmerenih ka privlačenju investitora i stranog kapitala time što je učinio rad fleksibilnijim. Ove promene uključuju produženje perioda probnog rada sa tri na šest meseci; uvođenje klauzule o nekompetitivnosti, kojom je radnicima, nakon otkaza, zabranjeno da se prijave za posao u firmama koje su potencijalna konkurencija za njihovog prethodnog poslodavca; uvođenje novih metoda kontrole radnika kao što su procedure za evaluaciju individualnog učinka; i ograničavanje kompenzacija u slučaju premeštanja ili otpuštanja.

Prema izveštajima, Moldavija je primila 2,2 milijarde dolara od svojih radnika iz inostranstva u 2022. godini, i ovaj novac čini 15,4% BDP-a. Kao i skoro svake godine od 2013. godine na ovamo, količina novca koju šalju „gastarbajteri“ iz inostranstva u Istočnu Evropu i centralnu Aziju (oko 70 milijardi dolara) daleko premašuje kako direktne strane investicije (oko 40 milijardi dolara) tako i zvaničnu stranu pomoć za razvoj (oko 10 milijardi dolara). Ipak, zvanična politika vlasti nastavlja da favorizuje kapital u odnosu na radnike.

A.J.

Izvor: ELMO East European Context, Platzforma

Prethodni članak

Federalna kazneno-popravna služba Rusije namerava da šalje zatvorenike na gradilišta u ratnim zonama, tvrde aktivisti

Nove adrese, novi problemi – veliki broj građana će imati problem sa promenom ličnih dokumenata

Sledeći članak