Završava se javna rasprava o Zakonu o finansijskoj podršci porodici sa decom: samostalne umetnice zahtevaju pravo na porodiljsko

Zakon onemogućuje samostalnim umetnicama da ostvare svoja prava na porodiljsko odsustvo i naknade.

U okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom o kojoj smo pisali na Mašini a koja se danas završava, oglasile su se i samostalne umetnice koje su iznele primedbe i konkretna rešenja vezana za njihovu socijalnu zaštitu.

Od kada je stupio na snagu, Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom pogoršao je položaj većine žena koje se nalaze u sličnoj situaciji – naročito onih koje nemaju stalno zaposlenje, rade u neizvesnim uslovima, bave se privremeno-povremenim poslovima ili su bez posla, ali i samostalnih umetnica.

Ovim Zakonom samostalne umetnice su stavljene u okviru  člana 17. i tako izjednačene s preduzetnicama, advokaticama, fizerkama, nezaposlenima, itd. Kako su za Mašinu već objašnjavale pojedine umetnice to u praksi znači da niko po tom članu iz pomenute kategorije nema prava na porodiljsko bolovanje niti na odsustvo radi nege deteta. Za razliku od perioda trudničkog bolovanja, u kojem im je RFZO pokrivao troškove bolovanja, onog trenutka kada se porode, njima se oduzima pravo na porodiljsko odsustvo. Tretirajući ih kao preduzetnice, novi Zakon ih tera da, u periodu porodiljskog bolovanja, nastave svoju aktivnost, za koji period imaju pravo da dobiju nadoknadu za porodiljsko koje u njihovom slučaju iznosi oko 15 000 dinara.

Samostalne umetnice: nadamo se da će nadležno Ministarstvo prepoznati naše predloge

Kako smo već prethodno izveštavali, do uvođenja novog Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom sve je bilo relativno jasno za samostalne umetnice – tokom porodiljskog bolovanja nadležno udruženje im je „zamrzavalo“ status dok im je radni staž i dalje tekao, a RFZO im je za to vreme pokrivao troškove porodiljskog bolovanja. Iako se radilo o minimalnoj naknadi u skladu s minimalnim doprinosima koje im je grad Beograd uplaćivao, primanja su bila sigurna i redovna. To je de facto značilo da im je status samostalne umetnice omogućavao sva radna prava propisana Zakonom o radu, dok ih je sistem zdravstvene zaštite tretirao kao zaposlene.

U komentarima zvanično upućenim nadležnim Ministarstvima na Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, iz Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS) su objasnili da je samostalna umetnica, prema Zakonu o kulturi, članu 58, fizičko lice koje stvara autorska dela iz oblasti umetničke delatnosti ili izvodi umetnička i autorska dela iz oblasti umetničke delatnosti. Ona nema poslodavca u pravnom smislu. U Nacionalnoj službi za zapošljavanje se vodi kao zaposlena i ne može da ostvari neka prava koja proizilaze iz statusa nezaposlenog, poput, recimo, povlastice za prevoz za nezaposlene.

Reprezentativno udruženje na osnovu poverenih poslova definisanih članom 67. Zakona o kulturi vodi evidenciju svojih samostalnih umetnica i izdaje potrebne potvrde i uverenja za ostvarivanje prava iz radnog odnosa: pravo na naknadu tokom bolovanja, pravo na starosnu penziju na osnovu ostvarenog umetničkog staža, doprinose za PIO i zdravstveno. Ipak, njihov „poslodavac“ nije reprezentativno udruženje. Kako pojašnjavaju dalje, samostalnim umetnicama doprinose za PIO i zdravstveno po najnižoj osnovici uplaćuje lokalna samouprava (Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje). Iz svega navedenog proizilazi da samostalna umetnica nije ni preduzetnica jer nije registrovana u APR i nema PIB.

Stoga, iz ULUS-a ali i drugih reprezentativnih udruženja i organizacija, poput Međunarodnog udruženja likovnih kritičara, Sekcija Srbija – AICA, Stanice – Servis za savremeni ples, Srpskog književnog društva, kao i iz Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS) zahtevaju da se samostalne umetnice ali i samostalne stručnjakinje u kulturi zakonski priznaju kao zaposlene i da im se omogući pravo na naknadu zarade.

Umetnica Isidora Ilić, članica istraživačke grupe socijalnog bloka ULUS-a,  povodom čitave situacije koja je pogodila mnoge umetnice uključujući i nju samu, za Mašinu je prokomentarisala aktualnu javnu raspravu:

„Kao i za mnoge druge, trenutni Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom je nepovoljan za samostalne umetnice. Nadamo se da će nadležno ministarstvo prepoznati naše predloge i učiniti korake u pravcu koji omogućava samostalnim umetnicama da ostvare svoja socijalna prava.“

Kako objašnjava Mario Reljanović, naučni saradnik Instituta za uporedno pravo u Beogradu, samostalne delatnosti u kulturi, kao što su samostalna umetnica i samostalni stručnjak u kulturi, prepoznate su isključivo Zakonom o kulturi.

„Zakon o radu ne prepoznaje samozaposlene radnike. Preciznije rečeno, u pravnom sistemu Srbije samozaposleni su izjednačeni sa preduzetnicima i regulisani Zakonom o privrednim društvima, što je izuzetno manjkavo rešenje. Samozaposleni su međutim i poljoprivrednici, radnici u kulturi, radnici u sportu, frilenseri.“

Reljanović stoga smatra da bi najpre trebalo utvrditi radnopravni položaj samozaposlenih – uključujući radnike u kulturi – u samom Zakonu o radu, urediti koja radna prava oni poseduju i kako ih mogu koristiti. Potom bi se u skladu sa takvim rešenjima prilagodili i Zakon o kulturi ali i zakoni kojima je regulisano socijalno osiguranje, kao i socijalna zaštita – među ove propise spada i Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom. Kako naglašava:

„Nema nijednog razloga da radnice u kulturi, kao vrsta samozaposlenih lica, ne dobiju status zaposlenih lica u odnosu na sva ona prava koja prema svojoj prirodi mogu koristiti na isti način kao zaposleni – među tim pravima su i prava na porodiljsko odsustvo, odsustvo radi nege deteta i odsustvo radi posebne nege deteta, kao i pravo na naknade za vreme trajanja tih odsustva.“

 Iz udruženja „Mame su zakon“ se slažu sa ocenom da je u slučaju samostalnih umetnica došlo do negativne primene Zakona što je „posledica loše uređenog statusa umetnika kroz druge zakone – Zakon o kulturi, Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakon o radu, Zakon o porezu na dohodak građana”.

Ovo udruženje koje se godinama unazad bori za dostojanstven život majki i njihova prava ustavom zagarantovana ali novim zakonskim rešenjima konstantno urušavana, pružilo je punu podršku samostalnim umetnicima i njihov zahtev uvrstilo u set predlog izmena i dopuna koje su uputile u kabinet ministra Ratka Dmitrovića.

Šejma Fere, postavljanje izložbe, galerija U10, 2017.

Mame su zakon: ne odustajemo, ukoliko do nerazumevanja nadležnih dođe, najavljujemo protest

Kako je Mašina nedavno prenela, iz udruženja „Mame su zakon“ su već komentarisali činjenicu da se posle skoro tri godine, pristupilo izmenama i dopunama Zakona ali i uputili nezadovoljstvo što se više nije učinilo na polju zaštite majke, dece i porodice. Kako su i saopštili u svojoj analizi predloženih mera i dopuna, od pozitivnih izmena izdvojili su one koje se tiču majki koje imaju dete sa invaliditetom, zatim kazne namenjene institucijama, rukovodiocima i izvršiocima koji prave propuste u radu, kao i sve izmene koje su u vezi sa odlukama Ustavnog suda Srbije iz decembra prošle godine.

Ipak, kako su skrenule pažnju,  u Nacrtu zakona nema izmena koje se tiču majki koje nemaju 18 meseci vezanog radnog staža, nema nijedne izmene koja se tiče porodilja preduzetnica, izostaje garantovana minimalna naknada zarade tokom nege deteta, nema unetih izmena za žene koje moraju da održavaju trudnoću niti izmena koje se tiču žena koje zarađuju više od tri prosečne zarade i nema podrške za majke koje su rodile više od četvoro dece.

Kroz kampanju „Dižem glas za mame“ adresirale su ključne tačke spornog Nacrta i izdvojile najvažnije predloge izmena i dopuna Zakona koje su upravo uputile nadležnim institucijama a ovde ih prenosimo u celosti:

  • Da se smanji broj meseci koji ulaze u obračun naknada na razumnih 12 meseci, što je u skladu sa praksom najvećeg broja država Evropske unije.
  • Da se svim porodiljama garantuje minimalna naknada najmanje u visini republičkog minimalca, kako nijedna porodilja više ne bi bila ponižena sa tek nekoliko stotina dinara kroz naknadu koja ponosno nosi naziv „finansijska podrška“.
  • Da trudničko bolovanje ulazi u obračun naknade – žene ne odsustvuju sa posla radi održavanja trudnoće iz hira.
  • Da se izjednače prava preduzetnica porodilja sa ostalim porodiljama (novi sistem obračuna naknada, mogućnost prenošenja odsustva radi nege deteta na partnera, dve godine odsustva sa posla za treće dete).
  • Da se ne umanjuju naknade ženama koje zarađuju više od tri prosečne zarade.
  • Da se uvede podrška za porodice koje imaju više od četvoro dece.
  • Da se prepoznaju samostalne umetnice kao posebna kategorija porodilja pogođenih ovim zakonom.

Imajući u vidu da je skupštinska rasprava najavljena za maj ili jun ove godine, iz „Mama su zakon“ poručuju da će se u narednim danima obratiti i narodnim poslanicima ističući da od njih očekuju bezrezervnu podršku „upravo zbog činjenice da su direktno izabrani da predstavljaju građane u zakonodavnom telu“.

Tom prilikom Tatjana Macura, predsednica udruženja je izjavila da su zahtevi koje su uputili nadležnim Ministarstvima racionalni, da imaju utemeljenje u budžetu Republike Srbije i da, s tim u vezi, očekuje da najveći broj upućenih predloga bude podržan od strane ministra Dmitrovića i njegovog Ministarstva, Vlade i Narodne skupštine:

„Naša borba traje od decembra 2017. godine, od prve rasprave o ovom Zakonu u Skupštini Srbije i nadamo se da je do sada svima jasno da žene iz „Mame su zakon“ ne odustaju. Nerazumevanje nadležnih za nas nije opcija i ukoliko do istog dođe najavljujemo protest uoči usvajanja izmena Zakona. Pozivamo građane i medije da prate naš rad, da nas podrže i da se pridruže akciji „Dižem glas za mame!“ koja ima za cilj da dođemo do kvalitetnih izmena lošeg Zakona“.

V.K.

Prethodni članak

Vlada usvojila predlog oporezivanja frilensera, URI poziva na protest

Udruženja, političke organizacije i sindikati zahtevaju povlačenje nacrta izmena Zakona o sezonskim poslovima

Sledeći članak