Otvorena je izložba „Umetnost u doba klasnog rata“

Foto: Luka Knežević Strika / Ostavinska galerija
Foto: Luka Knežević Strika / Ostavinska galerija

U beogradskoj Ostavinskoj galeriji Magacina u Kraljevića Marka otvorena je izložba „Umetnost u doba klasnog rata“, nastala kao proizvod kolektivnog rada uspostavljenog između studentkinja i studenata istorije umetnosti i mladih umetnica i umetnika, koja će biti otvorena do 15. novembra.

Izložba adresira klasne nejednakosti kao ključne odrednice današnjeg društva, koje se ne proizvode samo ekonomskim i političkim sredstvima, već i kroz polje kulture i umetnosti. Kustoski kolektiv, ipak, naglašava da je protivrečnost umetnosti u tome što je ona ujedno i jedna od „poslednjih pukotina“ u današnjem sistemu kroz koju je i dalje moguće kritički sagledavati društvene realnosti, te praktikovati drugačije načine rada, vođene egalitarnim principima.

Objašnjavajući naslov i koncept izložbe, jedan od ko-kustosa, Lav Mrenović ističe značaj koji je za njih imao pojam klasnih odnosa:

Utisak je da se savremena umetnička produkcija u Beogradu bavi umetnošću lične, dekorativne prirode, dok nema dovoljno umetnosti koja bi se bavila društvenim problemima. Upravo smo zbog toga stavili ovakav naslov kao isticanje određene paradigme kroz koju može da se tumači savremena umetnost i ono čime se ona bavi.

Na izložbi se mogu videti radovi koji se bave i mnogim drugim društvenim problemima koji su u vezi sa klasnim: problem repatrijarhalizacije društva, transfobije, seksizma, nasilja nad ženama i drugim rodno baziranim nejednakostima, doticanje aktuelnih ekoloških tema, te sve rasprostranjenijeg problema mladih, koje povezuje horizont distopične budućnosti, te potreba za zajednički organizovanom borbom. U tom smislu, Lav pojašnjava:

Iako se bavimo i drugim vidovima opresije, na primer, imamo jednu sobu koja se bavi rodnim pitanjima, pokušali smo da stavimo pojam klase kao centralni i da vidimo kada on dolazi u interakciju sa drugim vidovima opresije i šta će iz toga da izađe.

Tako Aleksa Vitorović, student četvrte godine digitalnih umetnosti, kome je ovo prva izložba na kojoj učestvuje, objašnjava kako se u svom radu bavio fotografskim beleženjem protesta organizovanim aprila 2017. godine ali i fenomenom clubbing-a, te ih dovodi u vezu:

Prepoznao sam obrazac ponašanja koji je isti na  žurkama i na tim protestima koji su se desili, na fotografijama prepoznajem identične situacije, napravio sam zid na kojima su plakati, predizborni i postizborni, na kojima nekad zaista ne može da se razazna da li smo na protestu ili na žurci.

Odgovarajući na pitanje o umetničkom organizovanju, Aleksa naglašava: „Mislim da je samoorganizovanje dobro, jer, dovoljno je što nas već dele u nekom vanjskom svetu, na ove i one, ne moramo mi sami međusobno da se delimo. Treba da delujemo kao jedna grupa.“

Foto: Luka Knežević Strika / Ostavinska galerija
Foto: Luka Knežević Strika / Ostavinska galerija

Zbog, godinama unazad sprovođene i produžavane, zabrane zapošljavanja u javnom sektoru – osim, naravno, kadrovima partije na vlasti – mladima je onemogućen pristup institucijama kulture i umetnosti, te su primorani da sami stvore prostore u kojima će se baviti svojim poslom za koji su se godinama školovali. Ovaj kustoski kolektiv je, zajedno sa pozvanim umetnicama i umetnicima, bez sredstava i institucionalne pomoći, u saradnji sa Ostavinskom galerijom pokušao da, stavi u prvi plan važnost zajedničkog rada i kolektivnog (umetničkog) organizovanja. Tako studentkinja istorije umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Isidora Dragičević, objašnjava:

Dosta nas se već zna od ranije, mada nikad, zapravo, nismo radili zajedno. Iako naizgled haotično, ljudi ipak uspeju da se dogovore, što je bazična stvar. Prvi put sam radila na ovakvoj izložbi, i prvi put je, meni se čini, da studenti istorije umetnosti i studenti drugih fakulteta rade sami, u smislu, da su nezavisni od profesora kao nekog autoriteta koji upravlja time šta će oni napisati. Mi smo u suštini želeli sami da kažemo ono što mislimo.

Na izložbi učestvuju: NEpraktične žeNE, Aleksandar Denić, Nemanja Nikolić, Aleksa Vitorović, Nikita Živanović, Milica Bilanović, Lazar Zagrađanin, Kristina Janjić, Tijana Petrović, Jovana Radić i Ines Zlatković, a kustoski kolektiv čine: Zorana Stojanović, Lav Mrenović, Sara Vuković, Isidora Dragičević, Bojana Rakonjac, Sonja Glišić, Miroslav Ćuk, Milan Veselinović i Dunja Petković.

U okviru izložbe publika će moći da učestvuje i u seriji pratećih programa, od vođenja kroz izložbu do participativnih razgovora koji će se baviti problemom institucija kulture, položaju mladih aktera i akterki na kulturno-umetničkoj sceni, pa do potencijala angažovanog rada u kulturi.

V.K.

Prethodni članak

Šta skriva „Veliki rat“

Između partijske kontrole i tržišne parole: kultura, obrazovanje, mediji

Sledeći članak