Samostalni sindikat kulture Srbije štrajkuje 23. i 24. januara
SSKS je izglasao jednočasovnu obustavu rada u četvrtak, a u petak totalnu obustavu rada.
SSKS je izglasao jednočasovnu obustavu rada u četvrtak, a u petak totalnu obustavu rada.
SSKS je izglasao jednočasovnu obustavu rada u četvrtak, a u petak totalnu obustavu rada.
SSKS je izglasao jednočasovnu obustavu rada u četvrtak, a u petak totalnu obustavu rada.
Iz jednog od najznačajnijih galerijskih prostora savremene umetnosti u Srbiji, galerije Remont, su saopštili da se tokom oktobra „odjavljuju“.
Iz jednog od najznačajnijih galerijskih prostora savremene umetnosti u Srbiji, galerije Remont, su saopštili da se tokom oktobra „odjavljuju“.
Početkom jula održan je međunarodni Kongres umetnika i kulturnih radnica u organizaciji BLOK-a, koji je okupio različite inicijative, strukovna udruženja i sindikate aktivne u borbi za bolje radne uslove u sektoru kulture.
Početkom jula održan je međunarodni Kongres umetnika i kulturnih radnica u organizaciji BLOK-a, koji je okupio različite inicijative, strukovna udruženja i sindikate aktivne u borbi za bolje radne uslove u sektoru kulture.
Grupa nasilnika juče je bacila suzavac u galeriju „Stara kapetanija“ i pocepala radove na izložbi grupe „Momci“ koja se održavala u okviru festivala „Novo doba“. Vandala sa maskama i kapuljačama bilo je petnaestak, dok su u galeriji bili prisutni jedna umetnica i jedna osoba iz obezbeđenja. O ovom incidentu smo razgovarali sa profesorkom Milenom Dragićević-Šešič.
Grupa nasilnika juče je bacila suzavac u galeriju „Stara kapetanija“ i pocepala radove na izložbi grupe „Momci“ koja se održavala u okviru festivala „Novo doba“. Vandala sa maskama i kapuljačama bilo je petnaestak, dok su u galeriji bili prisutni jedna umetnica i jedna osoba iz obezbeđenja. O ovom incidentu smo razgovarali sa profesorkom Milenom Dragićević-Šešič.
Zašto baš Černobil, zašto 2019. i otkud toliki uspeh serije?
Publika Praškog kvadrijenala scenskog dizajna i i scenskog prostora 2019, koji će zvanično biti otvoren večeras, imaće prilike da vidi i postavku Srbije, koja dovodi u vezu kolektivnu umetničku praksu sa uslovima i načinima rada, ističući u prvi plan pitanje na koji način društvene okolnosti, ideologija i politika, oblikuju umetnički rad.
Sarajevski pop-rok bend „Letu štuke“ je koncertom u beogradskom Domu omladine krajem decembra promovisao svoj četvrti studijski album, „Topla voda“. Iskoristili smo tu priliku da sa Dinom Šaranom, frontmenom i osnivačem benda, porazgovaramo o motivima za rad i društvenu kritiku, ljudskim odnosima, i još koječemu.
Inicijativa Dosta je rezova organizovala je danas u 15 časova protest umetnika i umetnica, radnika i radnica u kulturi, ispred hrvatskog Ministarstva kulture u Zagrebu usled nezadovoljstva zbog dugogodišnjeg smanjenja javnih sredstava za kulturu i netransparentnih procedura pri konkursnim odlukama.
Emitovana je i poslednja epizoda serije „Jutro će promeniti sve“ koja se mesecima unazad prikazuje na RTS-u konfrontirajući se sa dominantnim srednjovekovno-nacionalističko-revizionističkim pandanima. Serijal „Jutro će promeniti sve“ na javnom servisu progovara o strukturnoj nesigurnosti mladih, njihovoj besposlici, besperspektivnosti, stambenom problemu, patrijarhalnoj stezi, i konačno, o sebi samima.
U beogradskoj Ostavinskoj galeriji Magacina u Kraljevića Marka otvorena je izložba „Umetnost u doba klasnog rata“, nastala kao proizvod kolektivnog rada uspostavljenog između studentkinja i studenata istorije umetnosti i mladih umetnica i umetnika, koja će biti otvorena do 15. novembra.
U četvrtak, 6. septembra u 20h u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu, otvara se samostalna izložba umetničkog dua Doplgenger.
U sredu 13. juna u 19h, u Paviljonu Cvijeta Zuzorić na Kalemegdanu, otvara se izložba o protivrečnostima jugoslovenskog socijalizma „Gradove smo vam podigli“.
Veliki broj umetnica i umetnika se nalazi u teškom radnom i materijalnom položaju. Usled nemara države i lokalnih samouprava, pre svega grada Beograda, umetnice i umetnici koji imaju status „samostalnog umetnika“ su opterećeni dugovima prema Poreskoj upravi koje nisu oni napravili. Tako ovi ljudi imaju problema sa primanjem honorara za svoj rad pošto su u stalnom strahu od narastajućih kamata dugovanja, niti mogu da regulišu zdravstveno i penziono osiguranje.
Prijavljivanje za učešće u „Političkoj školi za umetnike i sve zainteresovane“ je u toku.
Poslednjih meseci film „Ja, Danijel Blejk“ britanskog reditelja Ken Louča je naterao veliki broj posetilaca bioskopa da pogledaju direktno u socijalnu nepravdu. Mnogi su plakali gledajući film, mnogi su izašli besni, svi su diskutovali o problemima sistema. Time je ovaj osamdesetogodišnji reditelj još jednom pokazao da film i umetnost mogu igrati značajnu ulogu u predstavljanju i prevazilaženju različitih društvenih problema.
Kako se društveno telo vekovima transformisalo u otuđeno telo radne snage, ključna je tema predstave pod nazivom Ovo ostrvo: rasprava o ljudskom stanju u tri poglavlja, premijerno izvedene u Bitef teatru krajem novembra meseca. Ljudsko telo prilagođeno kapitalističkom načinu proizvodnje vekovima je upregnuto u repetativnim i mehanicističkim radnjama u cilju eksploatacije i proizvodnje viška vrednosti. No kako ponovo promišljati ljudsko telo kao društveno telo, izvan postavljenih društvenih odnosa, telo koje bi (ponovo) bilo neproduktivno, lenjo, razotuđeno, slobodno?
Književnost, osim što zauzima značajno mesto u kulturnoj proizvodnji, može u velikoj meri uticati i na formiranje političkih i ideoloških stavova ljudi. Prisutnošću književnosti u medijima i obrazovnom sistemu ovaj uticaj se povećava, a sa njime i pitanje kako takav društveni uticaj književnosti usmeriti ka levim antikapitalističkim politikama.
Oktobarski salon je po prvi put održan kao bijenalna manifestacija vizuelne umetnosti. Osim te činjenice, Salon, kao i nedavno održana izložba Demiena Hirsta u Novom Sadu, pokazuje kako biznis modeli kulturne politike sve više zauzimaju i javne institucije, odavno opterećene neoliberalnim rezovima i štednjom.
Za Mašinu smo s Anom Hofman razgovarali o njenoj novoj knjizi Novi život partizanskih pesama koja je nedavno predstavljena u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju, a koja se bavi nasleđem partizanskih pesama i njihovim subverzivnim potencijalom u kontekstu postsocijalističkih jugoslovenskih društava i globalne krize neoliberalizma.
Park Palas u Beogradu je nedavno dobio, za sada privremenu, novu skulturu – Dolap, doktorski umetnički projekat umetnice Milice Ružičić koji je ujedno i nastavak njenih istraživanja i prikazivanja odnosa moći i klasno podeljenog društva unutar kapitalistički uspostavljenog sistema. Literarna osnova ove skulptorske celine je pesma Milana Rakića Dolap nastala 1902. godine, dok je ključna teorijska referenca tekst o ideologiji i državnim ideološkim aparatima, Luj Altisera.
Na drugom izdanju festivala savremenog eksperimentalnog filma REZ pod nazivom Rez na Berlin u organizaciji Teorije koja hoda, u Beogradu je gostovala Mince Tumešajt (Minze Tummescheit), članica umetničke grupe Cinéma Copains iz Berlina, koja je tom prilikom predstavila nekoliko svojih filmova, uključujući i dokumentarni serijal Radovi u toku (In Arbeit), svojevrstan lanac intervjua kao filmsko istraživanje realnosti.
Književne afere oko slučaja David i Pekić ponovo su u javnosti otvorile diskusiju o ulozi književnosti i književnika u konstruisanju nacionalističke i liberalne politike i ideologije tokom devedesetih godina. I dok se na političkom horizontu danas, njihova uloga uporno pokušava depolitizovati, svakako se vredi prisetiti njihovih nekadašnjih fantazija o blagodetima dolazeće kapitalističke restauracije i povratku građanskog društva.