Najveći zagađivači obećavaju da će se zauzeti za borbu protiv klimatskih promena, ali svoje reči ne sprovode u dela

Izveštaj inicijative koja okuplja 700 investitora, objavljen krajem marta, pokazuje da se sve više međunarodnih preduzeća nominalno zalaže za ciljeve Pariskog sporazuma, ali i da istovremeno korporacije ne prave jasne strategije za njihovo ispunjenje

Net Zero Company Benchmark izveštaj, objavljen 30. marta, analizira posvećenost 166 međunarodnih korporacija – najvećih emitera gasova staklene bašte – borbi protiv klimatskih promena. Izradila ga je Climate Action 100+, organizacija u čiji sastav ulazi 700 finansijskih aktera koji skupa upravljaju imovinom vrednom 68 biliona američkih dolara. Kako se navodi u onlajn „ličnoj karti“ ove međunarodne inicijative, najveće ove vrste na svetu, ona je osnovana 2017. godine sa namerom da utiče na dominantne zagađivače da usaglase svoje poslovne strategije sa ciljevima Pariskog sporazuma.

U korporacije koje Climate Action 100+ nadzire spada 100 najvećih direktnih i indirektnih emitera gasova staklene bašte (GHG) i 66 preduzeća koja su odabrana za monitoring kao ključna za energetsku tranziciju. Izveštaj pokazuje da je dve trećine ovih kompanija (69%) formalno preuzelo obaveze da postane klimatski neutralno do 2050. ili ranije, ali i da većina zagađivača nije postavilo ciljeve za kraće periode niti usvojilo strategije za njihovo dostizanje.

Podsetimo, 2017. je utvrđeno da je stotinu najvećih međunarodnih korporacija odgovorno za čak 70% emisija gasova staklene bašte od 1988. godine (godine osnivanja Međunarodnog panela o klimatskim promenama, IPCC UN), a čitavu polovinu GHG u atmosferu je izbacilo samo 25 firmi, mahom proizvođača fosilnih goriva. Za spasavanje života na zemlji je zato važna svaka vrsta pritiska koja na ove kompanije može da se izvrši, uključujući i pritiske koje su spremni da izvrše investitori i akcionari.

U ovogodišnjem Net Zero Company Benchmark izveštaju navodi se da je 90% posmatranih kompanija razvilo neku vrstu strateškog opredeljenja za borbu protiv klimatskih promena, ali da je samo 17% postavilo srednjeročne ciljeve za postizanje klimatske neutralnosti i usvojilo konkretne strategije za dekarbonizaciju, dok se operacionalizacija opredeljenja ne očitava u finansijskim planovima nijednog preduzeća. Manje od trećine proizvođača električne energije imaju razrađene planove za tranziciju sa uglja na druge izvore energije, dve trećine kompanija koje prodaju zemni gas i naftu i dalje odobravaju projekte koji su nespojivi sa ciljevima ograničenja rasta temperature na Zemlji, a gotovo nijedna čeličana, cementara niti aviokompanija ne smanjuje svoje emisije tako da se uklope u odredbe Pariskog sporazuma.

Sve u svemu, „postoji značajna razlika između onoga što kompanije poručuju javnosti i onoga što sprovode u praksi“, kako se navodi u izveštaju. Rezultati iz oblasti u kojima bi načelna opredeljenja trebalo da se prevedu u konkretne aktivnosti su razočaravajući, konstatuje se, i dodaje da to potvrđuje da svet ne uspeva da odgovori na izazov narastajuće klimatske krize.

A izazova ne manjka. Međunarodni panel o klimatskim promenama je upozorio da će se planeta zagrejati preko graničnih 1.5° ukoliko se do 2030. emisije GHG ne smanje za čak 45%, a nedavno konstatovao i da  čovečanstvo mora odustati od postojećeg ekonomskog modela ako želi da izbegne ekološku katastrofu jer je drastično smanjenje emisija štetnih materija, koje nam je neophodno, nemoguće dovoljno brzo postići u okvirima kapitalističkog modela ekonomije, sa njegovim pretpostavkama o korišćenju sve više i više energije i sirovina.

Organizaciju Climate Action 100+ koordinira pet mreža investitora: Asia Investor Group on Climate Change (AIGCC); Ceres (Ceres); Investor Group on Climate Change (IGCC); Institutional Investors Group on Climate Change (IIGCC) and Principles for Responsible Investment (PRI).

I.K.

Prethodni članak

Eksplozija u rudniku Soko, osam rudara poginulo

U rudniku Soko većina poginulih i povređenih rudara iz Aleksinca

Sledeći članak