Ekstremne vrućine pogađaju stotine miliona ljudi u jednom od najgušće naseljenih delova sveta i prete da ugroze čitave ekosisteme, snabdevanje vodom i strujom i privredu, upozoravaju Ujedinjene nacije.
Temperature u severozapadnoj i centralnoj Indiji, kao i delovima Pakistana, su proteklih sedmica dostizale 43-46°C. U Nju Delhiju je temperatura bila iznad 40 sedam dana za redom, povremeno preko 45°C u devet indijskih gradova, a u pakistanskim gradovima Jakobabadu i Sibiju išla i do 49°C, što je najviša zabeležena temperatura u gradovima severne hemisfere u ovo doba godine. Satelitski snimci su zabeležili i temperature tla od preko 60°C na mestima gde su u ovo doba najčešće između 45-50°C.
Toplotni talasi nisu retkost na potkontinentu, ali se uobičajeno dešavaju dva meseca kasnije, u maju i junu.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je oprezno prokomentarisala da je „prerano“ da se zaključi da su isključivi uzrok vrućina klimatske promene – dodavši, doduše, da se u okolnostima klimatskih promena one mogu očekivati. Sa druge strane, ovakav razvoj događaja je predvideo Šesti izveštaj Međunarodnog panela za klimatske promene (IPCC), u kom se procenjuje da će na Indijskom potkontinentu biti sve češći toplotni talasi i rasti rizici od zasićenja vlagom (heat humidity stress). Indija je jedna od zemalja koje će biti najteže pogođene globalnim zagrevanjem, zaključak je IPCC-a. Od 1990. do 2019. ona je postala 15% ranjivija na zagrevanje.
Jedan od autora izveštaja, indijski naučnik Čandi Sing, je za CNN skrenuo pažnju na to da su toplotni talasi sve intenzivniji, raniji i duži, sa kaskadnim efektima po zdravlje ljudi, životnu sredinu i privredu.
Potreba za rashlađivanjem je dovela do povećane potrošnje električne energije i nestašica uglja u termoelektranama, što je praćeno isključenjima struje koje su iskusili milioni ljudi, piše CNN. Radi dostave uglja otkazano je 650 putničkih vozova, a otkazuje se i nastava u školama. Kao i kod nas, ali u većim razmerama, gore deponije.
Vrućine koje su pogodile Indiju i Pakistan verovatno će pogoršati aktuelnu svetsku prehrambenu krizu. Indija je, nakon Rusije, drugi najveći proizvođač pšenice na svetu. Indija uobičajeno izvozi samo mali deo svojih useva, a većinu čuva kao nacionalne rezerve. Ove godine je – pre suše – u planu bilo da se udeo izvoza poveća i time zadovolji deo potreba u Evropi, Aziji i Africi, piše France24. Planovi su se oslanjali na trend rasta prinosa koji je zabeležen prethodnih godina.
Suša je, međutim, pogodila nekoliko poljoprivrednih regiona, uključujući i provinciju Pundžab, žitnicu Indije. Vrućine su počele već u martu, kada pšenica zri, zbog čega se očekuje da će prinosi iz najugroženijih delova zemlje biti prepolovljeni. Iz samog Pundžaba, iz kog je planirano da stigne trećina državnog otkupa, doći će 25% manje, a procenjuje se da će čitav otkup biti umanjen za petinu ili čak polovinu u odnosu na prošlogodišnji. Planove Indije za izvoz pšenice remeti i činjenica da su nacionalne rezerve pšenice tokom pandemije umanjene za pomoć koju je dobijalo čak 80 miliona ugroženih, a koji je na snazi do septembra.
Indija razrađuje planove za adaptiranje na klimatske promene, ali, kako je naglasio Sing, oni nisu svemogući. Njegovim rečima, „Toplotni talas testira granice ljudske izdržljivosti“.
I.K.