Nova planska praksa: Gradski urbanista odgovorio građanima, ali ne i na njihov zahtev i potrebe

Iz kabineta Gradskog urbaniste najavljuju da organizovati tribinu o novom Generalnom urbanističkom planu Beograda, ali ne tokom trajanja ranog javnog uvida u GUP (kako su građani zahtevali), nego nakon njega

Stručna organizacija Nova planska praksa je ispred 31 inicijative i organizacije zahtevala da se tokom trajanja ranog javnog uvida u elaborat za GUP BG 2041 organizuje barem jedna javna prezentacija. Dan pred završetak ranog javnog uvida iz kabineta Gradskog urbaniste stigao je odgovor u kome se, između ostalog, kaže:

„Smatramo da je pored toga što je ispunjena zakonska procedura, napravljen i veliki iskorak u pokušaju da se za GUP Beograda 2041 probudi interesovanje što većeg broja građana i da im se ‘živom’ rečju objasni značaj GUP-a i planirani pravci razvoja grada“, referišući na to što je elaborat bio izložen na tri lokacije u gradu, i nastavlja: „S tim u vezi, planiramo da u narednom periodu organizujemo tribinu za sve zainteresovane građane i organizacije, na kojoj će pored predstavljanja GUP-a biti predstavljeni i rezultati Ranog javnog uvida“.

Podsetimo, organizacije civilnog društva su skretale pažnju na to da građani nisu dovoljno obavešteni o tome da je planski dokument koji je ključan za razvoj glavnog grada u naredne dve decenije u procesu izrade. Nadalje, upozoravale su na to da javnost nije adekvatno uključena u ovaj proces, te na to da nadležni građanima treba da objasne viziju razvoja grada i da im daju priliku da o tome prodiskutuju: dakle, ne samo izlaganjem dokumenta, već i putem tribine.

U ovome su se organizacije oslanjale na relevantna istraživanja. Naime, istraživanje Ministarstva prostora iz 2022. je pokazalo da 80% ispitanika ne zna šta je GUP, te da 63% smatra da nije adekvatno uključeno u procese planiranja. Ove zaključke potvrđuje i istraživanje „Javnost na distanci, demokratija u krizi“ koje je u saradnji sa CZKD-om, Polekolom i Tačkom komunikacije 2021. sprovela Nova planska praksa. U procese planiranja građani se uglavnom uključuju na nivou detaljnih urbanističkih planova, odnosno planova nižeg nivoa od GUP-a, o kojima se pretežno informišu tek kada sa investitorima dospeju u sukob interesa koji se tiče konkretnih planova za gradnju objekata u njihovom susedstvu.

Istraživanja istovremeno pokazuju da bi građani imali čime da doprinesu raspravi o razvoju grada, odnosno da itekako umeju da identifikuju probleme i izraze potrebe. Kako smo već pisali, oko polovine Beograđana smatra da se njihov grad ne razvija ravnomerno, a isto toliko iskazuje stav da se glavni grad „razvija u skladu sa interesima moćnika“. Ispitanici smatraju da bi bilo najvažnije poboljšati saobraćaj i proširiti zelene površine, pa tako: „Čak tri četvrtine građana smatra da zelenila nema dovoljno, a gotovo polovina prijavljuje da se ne oseća bezbedno od ekoloških nepogoda“. Na listi prioriteta za koje bi se zauzeli građani su i komunalna opremljenost, te opremljenost objektima zdravstvene, obrazovne i kulturne namene, uključujući domove zdravlja i kulture, vrtiće i škole.

U svetlu saznanja da su stručnjaci kritikovali elaborat GUP BG 2041 upravo u aspektima za koje se ispostavilo da ih građani smatraju priritetnim, odnosno kritikovali način na koji se elaborat bavi pitanjima saobraćaja, klimatskih promena, zelenila, komunalne opremljenosti i objekata javne namene, zahtev za prilikom da se obrađivač, gradske vlasti, stručnjaci i građani nađu licem u lice i o ovim temama prodiskutuju čini se naročito značajnim.

Iz Nove planske prakse saopštavaju da nadležni nisu odgovorili na njihov zahtev do pred kraj trajanja ranog javnog uvida u GUP. Nakon što su stručne organizacije zahtev ponovile, a samo jedan dan pred istek ranog javnog uvida, 29. juna:

„(U)sledio je odgovor u kome se ističe da je ispunjen zakonski minimum, te da je učinjen ‘iskorak’ što se iz podruma Gradske uprave izašlo postavljanjem plakata i predstavnika obrađivača radnim radnima, u radno vreme, u Knez Mihajlovu ulicu, i nabraja se kako sve građani mogu da se informišu o planu – iako je upravo to ono što su građani naveli kao nedovoljno i zbog čega i jesu poslali zahtev za unapređenje procedure i održavanje javnih prezentacija 13 dana ranije“, interpretiraju iz Nove planske prakse dobijeni odgovor.

Iz ove organizacije pozdravljaju to što odgovor iz kabineta Gradskog urbaniste, ipak, sadrži i obećanje da će tribina za zainteresovane građane i organizacije naposletku biti održana (iako nakon završetka kratkog periodu ranog javnog uvida), ocenjujući to kao znak da su nadležni uvažili postojanje potrebe za takvim javnim događajem.

„Organizacija Nova planska praksa se zahvalila Gradskom urbanisti na odgovoru i podsetila da još puno toga treba da bude urađeno u daljoj razradi planskog rešenja koje smo imali prilike da vidimo na ranom javnom uvidu, te da se raduje pomenutoj tribini, kao i intenzivnim medijskim prilozima, nizu javnih prezentacija, ‘živoj reči’, brojnim razgovorima, otvaranju dijaloga i adekvatnim istraživanjem potreba građana (nasuprot anketi u kojoj je učestvovalo 0,6% stanovništva), formiranju i radu stručnog tima, koje nam, u skladu s značajem ovog dokumenta i potrebama građana, predstoje“, a za koje se u Novoj planskoj praksi nadaju da će biti ostvarene.

I.K.

Prethodni članak

Institut za razvoj i inovacije: Predlog olakšica na zarade majki nakon porođaja

„Kiseonik koji stvara i oblikuje novo čovečanstvo – ovo je takođe Alžirska revolucija“

Sledeći članak