Predstava „Dr Ausländer (Made for Germany)” koja se izvodi u subotu i nedelju, 11. i 12. marta u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu, sa početkom od 20 časova, svoju premijeru je imala tokom 56. Bitef festivala koji se održavao pod sloganom „Mi – junaci rada svog“.
Naslov predstave ukazuje na godinama aktuelnu temu masovnog iseljavanja srpskih lekara i drugih zdravstvenih radnika i radnica u Nemačku zarad boljih uslova života i rada. Ovu predstavu u režiji Bojana Đorđeva izvode profesionalni glumci na osnovu dramaturške obrade dokumenata koju potpisuju Tanja Šljivar i Mina Milošević.
Jedna od specifičnosti ove predstave je i ta što je svoja premijerna izvođenja imala u nesvakidašnjem prostoru – amfiteataru za anatomiju Medicinskog fakulteta, mestu gde se upravo stvaraju, „za Nemačku“, doktori (budući auslenderi).
Glavni akteri su medicinski radnici i radnice koji, bez obzira na stepen obrazovanja i godine života, uče jezik i sele se u Nemačku.
Autorski postupak se bazirao na korišćenju intervjua sa trinaest medicinskih radnika i radnica iz postjugoslovenskih zemalja, koji imaju različite specijalizacije i nivoe stručne spreme. Mnogi od njih su već otišli u Nemačku, dok su preostali u procesu apliciranja i odlaska.
Pored ovih dokumentarnih priča, predstava kao dramaturško-scensku građu koristi i jedan istorijski događaj s kraja 20. veka o gastarbajterima i prekookeanskim migracijama.
Povodom premijere reditelj Bojan Đorđev objasnio je razloge za odabir ključnih aktera predstave:
„Zašto baš lekari? U poslednjih pet, šest godina čuli smo za niz ovakvih slučajeva u bliskom okruženju, mnogi se spremaju ili su već otišli na taj put, nemački se uči masovno. Osim toga, ono što je, meni bilo važno jeste to što lekari i medicinski radnici čine veliki broj pozorišne publike kod nas, pa je i ta veza simbolična“.

O problemu odlaska visokoobrazovanih zdravstvenih radnica i radnika smo redovno izveštavali na Mašini. Tako je u tekstu iz 2017. godine autor Nemanja Rujević pisao o tom fenomenu, ističući kako ionako siromašna, država Srbija „papreno i uludo plaća školovanje lekara koji završavaju na birou rada ili na Zapadu, najčešće baš u Nemačkoj“, kao i da „bogata Nemačka sistematski školuje manje lekara nego što realno treba njenoj izmenjenoj demografskoj slici, jer će uvek moći da vrbuje nezaposlene ili slabo plaćene lekare iz zemalja koje se nisu snašle u tranziciji“.
„Zaključak se nameće – potrebe svog sistema zdravstvene nege Nemačka podmiruje s periferije kapitalističkog poretka, ili čak iz zemalja u kojima je u toku ratni egzodus. Prema podacima Savezne lekarske komore, u zemlji radi 46.721 lekar sa stranim pasošem (dakle nisu uračunati oni koji su u međuvremenu uzeli državljanstvo). Među onima koji su došli samo prošle godine je i 218 lekara iz Srbije,“ napominje Rujević.
Isti autor je u saradnji sa Sanjom Kljajić i Ajdinom Kamberom, u obimnijem istraživanju pod nazivom „Industrija odlaska“ tokom 2019. godine, doneo priču o hiljadama medicinskih radnika koji svake godine iz Srbije i okolnih zemalja odlaze u Nemačku u tamošnje bolnice i staračke domove. Ovaj tekst, originalno objavljen u Vremenu, i preveden na engleski na Mašini, pokušao je da odgovori na pitanja ko su ljudi koji rade u pomenutoj branši, kako zarađuju i da li ikada pomisle da potpomažu veliku seobu koja godinu za godinom prazni Balkan.
I nedavna studija iz 2022. godine Centra za politike emancipacije i Sindikata lekara i farmaceuta Srbije o radnim migracijama lekara pokazuje katastrofalno stanje po pitanju odlaska zdravstvenih radnika iz Srbije. Tom prilikom je doktor Rade Panić pojasnio da nije jedini razlog odlaska zdravstvenih radnika u inostranstvo veća zarada:
„Odlazak zdravstvenih radnika iz Srbije je prvenstveno zasnovan na nezadovoljstvu zdravstvenih radnika. Dakle nije to više trbuhom za kruhom, iako je i zarada jedan od elemenata koji utiče na to nezadovoljstvo. Ono što trenutno imamo jeste, ma koliko vam to zvučalo teškom rečju, da su zdravstveni radnici roblje, nema nas dovoljno“.
Povodom nedavnog izvođenja predstave u Zagrebu, u okviru Dana srpske kulture, u punoj dvorani kazališta KNAP (Kultura na Peščenici), reditelj i autor koncepta, Bojan Đorđević je objasnio da fenomene migracija i granica posmatra kao arbitrarno povučene linije koje određuju sudbine ljudima:
„Zavisno sa koje ste strane, vaši životi mogu da budu potpuno različiti“.
Iako se predstava bazira na savremenim pričama i realnim iskustvima zdravstvenih radnika, po rečima Đorđeva, ovaj pozorišni komad istovremeno pokušava u tu priču da uključi i sve migracije koje su se desile tokom ovog i nekoliko prethodnih vekova.

U predstavi igraju: Aleksandar Đinđić, Olivera Guconić, Željko Maksimović, Dragana Varagić. Dizajn scene i video Amfiteatar potpisuje Siniša Ilić, dizajn kostima: Maja Mirković i Biljana Tegeltija Bojanić. Asistent režije je Luka Jovanov, za umetnički savet je zadužena Ana Miljanić, za kameru i montažu videa Luka Papić, dok muziku potpisuje Marija Balubdžić. Lektor za nemački jezik je Borislav Rakočević.
Predstava je rađena u koprodukciji 56. Bitef festivala, Jugoslovenskog dramskog pozorišta i Centra za kulturnu dekontaminaciju.
Karte za predstavu možete da obezbedite rezervacijom putem email-a (info@czkd.org) ili pozivom na telefone CZKD-a (od 11 do 18 časova radnim danom), a preuzmete pre početka predstave. Sugerisana minimalna donacija je 500 RSD.
V.K.