I pre objavljivanja zvaničnih rezultata izbora za parlament Evropske unije predsednik Francuske Emanuel Makron je najavio raspuštanje parlamenta i raspisivanje vanrednih izbora u pokušaju da ojača svoje pozicije nakon što je ekstremna desnica ostvarila do sada najbolji rezultat na nekim izborima u toj državi.
Ivica Mladenović, naučni saradnik Instituta za filozofiju i drustvenu teoriju i urednik srpskog izdanja Le Monde diplomatique, koji je dobro upućen u politička dešavanja u Francuskoj kaže za Mašinu da je Makron nakon logorejičnih ispada oko slanja trupa NATO-a u Ukrajini, kada su ga demantovali njegovi glavni partneri iz SAD i EU, nastavio da igra ruski rulet i na unutrašnjem planu.
„Mislim da je njegova kalkulacija bila da će još jednom, praveći referendumsku atmosferu, uspeti da mobilizuje građanke i građane Francuske, ne toliko da glasaju za njegovu političku platformu, nego protiv Nacionalnog zbora, kako se danas zove Nacionalni front. To je taktika koja daje ploda od 2002. godine, doduše, sve manje. Dakle, stvar je jednostavna, Nacionalni zbor se predstavlja kao antirepublikanska opcija, opcija koja ugrožava same temelje Republike, tako da je izbor svih ostalih jednostavan: ili glasati za Makrona kao branioca Republike, ili podržati Nacionalni zbor i neizvesnost koju bi njihova pobeda donela“, rekao je Mladenović za Mašinu.
Ipak, Makron je u svom pozivu na „odbranu Republike“ sugerisao da je ona ugrožena ne samo od desničara već i sa levih političkih pozicija.
„Ono što je novost poslednjih godina za Francusku je to da se sada i Nepokorna Francuska, partija koja brani neku viziju posleratne socijaldemokratije, danas od strane establišmenta predstavlja kao drugi ekstrem, kao takođe deo tog antirepublikanskog tabora, jer ugrožava principe postojećeg društvenog ugovora oko političkog centra. Dakle, Makron je tom pričom o ekstremima želeo da kaže glasačima levog centra da je on njihov predstavnik i da treba da odustanu od podrške socijalistima, koji navodno danas ulaze u neprirodnu koaliciju sa ekstreminističkom levicom, levicom koja je navodno antisemitska i antirepublikanska“, objašnjava Mladenović.
Naš sagovornik veruje da su Makronova očekivanja pri raspisivanju ovih izbora, koji su za njega poslendnji voz da osvoji apsolutnu većinu u Nacionalnoj skupštini, da će stvaranje referendumske atmosfere dovesti do raskola na levici i desnici.
„Međutim, najava koalicije između Republikanaca i Nacionalnog fronta, kao i stvaranje novog levog saveza, potpuno ruši ovaj koncept, zaista mogu da dovedu do referendumske artmosfere, ali ne u pravcu koji je očekivao Makron između centra i Nacionalnog zbora, nego sasvim suprotno, između levice i desnice, tako da nije nemoguće da će ovi izbori dovesti do potpunog potopa makronizma“, smatra Mladenović.

Dok je rast desnice ne sumnjiv, za levicu se može reći da ne stoji loše, ali da svakako zaostaje. Lideri levih snaga nisu čekali te su i oni brzo pozvali na okupljanje i borbu protiv rastuće desnice. Pitanje je da li bi levica mogla da dovoljno ojača kako bi zaista bila u prilici da utiče na državne politike nakon izbora koji su zakazani za kraj meseca?
„Nisam siguran u to, jer mi deluje da čak i ako dođe do novog formalizovanja saveza između različitih levičarskih partija, to će biti samo pragmatična predizboprna koalicija, koja će biti napravljena ne zbog istinskog međusobnog približavanja i sprovodivog zajedničkog programa, nego zbog pritiska iz baze, ali i elektoralnih kombinacija kako bi se osvojio što veći broj poslaničkih mesta. I ako uspe da ostvari dobar rezultat na izborima za Nacionalnu skupštinu, pa čak i ako osvoji apsolutnu većinu i formira vladu, što je malo verovatno, ovaj savez teško da će moći da vlada, jer se radi o formacijama koje se ideološki veoma razilaze, kako po pitanjima koja se tiču unutrašnjih socijalnih i ekonomskih problema, tako i po međunarodnim pitanjima, pogotovo kada je reč o sukobu na Bliskom istoku, jer su osim Komunističke partije, i naročito Nepokorne Francuske, sve druge leve partije manje-više na Makronovoj poziciji“, rekao je Mladenović za Mašinu.
Sudeći po našem sagovorniku okolnosti u kojima će nastupiti levica su takve da će zajednički program biti manje levo nego što bi se to očekivalo.
„Ono što je za mene još pogubnije, je činjenica da će loš rezultat na izborima za EP dovesti do toga da će odnos snaga u koaliciji ići na štetu Nepokorne francuske, tako da je vrlo verovatno da će i zajednički program biti desniji od onog koji smo imali pre dve godine kada je formirana predizborna koalicija NUPES za izbore za Nacionalnu skupštinu koji su se odvijali neposredno nakon predsedničkih izbora, na kojima je Melanšon osvojio 22% i bio kandidat za premijera. Ali, stvari se brzo menjaju, hajde da sačekamo još nekoliko dana da vidimo da li će ta koalicija uopšte biti ozvaničena i s kojim programom će nastupiti“, zaključuje Mladenović.
M.M.