Četvrto vanredno zasedanje Narodne skupštine u Trinaestom sazivu je trajalo kratkih nedelju dana. U ovom roku narodni poslanici i poslanice raspravljali su o trideset tačaka dnevnog reda, o brojnim izuzetno važnim zakonima koji direktno utiču na kvalitet života građana i građanki Republike Srbije. Među brojnim kontraverznim zakonima koji su usvojeni i pored oštrih reakcija opozicije i stručne i šire javnosti, usvojen je i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj pomoći porodicama sa decom.
Usvojene izmene tiču se mogućnosti da partneri preduzetnica mogu da preuzmu brigu o detetu ukoliko one žele da se vrate na posao nakon što dete napuni tri meseca, prava da preduzetnice i žene angažovane na fleksibilnim oblicima rada za treće i svako sledeće dete dobiju pripadajuće naknade u trajanju od dve godine, jednako kao što to pravo imaju i žene koje imaju ugovore o radu, navode iz inicijative Mame su zakon.
Podsetimo, Zakon o finansijskoj podršci porodicama sa decom je do sada imao nekoliko izmena i ocena ustavnosti. Ustavni sud je neustavnim proglasio stavove zakona koji su diskriminisali preduzetnice i roditelje dece sa invaliditetom. O ovom zakonu smo na Mašini redovno izveštavali još od njegovog donošenja 2018. godine. Donet kao socijalna mera koja ima za cilj podršku porodicama zarad povećanja nataliteta, godinama predstavlja osnov za diskriminaciju žena koje rade po nestandardnim ugovorima o radnom angažovanju.
Nestandardni ugovori o radnom angažovanju su posledica loših politika zapošljavanja i fragmentisanja radnog zakonodavstva. Ovakvi ugovori, koji podrazumevaju različite ugovore o radnom angažovanju, ugovore o privremenim i povremenim poslovima ali i sve one oblike rada koji nisu definisani tipičnim ugovorima o radu na određeno i neodređeno vreme prema kojima rade frilenserke, preduzetnice, samozaposlene žene, samostalne umetnice, sezonske radnice itd., ne garantuju ni osnovna prava koja garantuje Zakon o radu.
Iako trend fragmentisanja radnog zakonodavstva nije u interesu građanki i građana, niti je u skladu sa direktivama Evropske unije, on je i dalje u Republici Srbiji prisutan.
Da bi se diskriminacija žena koje odluče da budu majke prekinula, potrebno je menjati krovni Zakon o radu, upozoravaju aktivistkinje i stručnjakinje, kojim bi se obuhvatili svi oblici rada i koji bi garantovao svim ženama osnovna prava u periodu trudnoće, porodiljskog i odsustva radi brige i nege deteta. Samo na taj način bi sve kategorije, a posebno one ranjive, imale pravne mehanizme i zaštitu svojih osnovnih radnih i ljudskih prava.
I.P.