Demokratija je nemoguća u kapitalizmu

U knjizi „Crnokošuljaši i Crveni“ politikolog Majkl Parenti ukazuje na istorijsku saradnju kapitala i fašizma. Od Musolinija i Hitlera pa sve do danas, fašizam je koristan u progonu neistomišljenika, uništavanju radništva i širenju politika slobodnog tržišta. Posledice ovih trendova poput nejednakosti, korupcije i ekološkog uništenja, uz onemogućavanje političkog izražavanja narodne volje – koje vidimo danas i u Srbiji – pokazuju da je demokratija u kapitalizmu neostvariva.

U knjizi „Crnokošuljaši i Crveni“ politikolog Majkl Parenti ukazuje na istorijsku saradnju kapitala i fašizma. Od Musolinija i Hitlera pa sve do danas, fašizam je koristan u progonu neistomišljenika, uništavanju radništva i širenju politika slobodnog tržišta. Posledice ovih trendova poput nejednakosti, korupcije i ekološkog uništenja, uz onemogućavanje političkog izražavanja narodne volje – koje vidimo danas i u Srbiji – pokazuju da je demokratija u kapitalizmu neostvariva.

Živeti bojkot, preživeti kapitalizam

Kao što su protesti i blokade povratili veru u političku moć, bojkot trgovaca vraća veru u ekonomsku moć. Zato bojkot treba podržati, ali i proširiti i ustaliti kao mehanizam ekonomske samozaštite. Pored društvenih, psiholoških i ekoloških prednosti, odricanje od suvišne kupovine je prilika da se preispita uloga tržišta u ključnom problemu današnjice – imperativu ekonomskog rasta

Kao što su protesti i blokade povratili veru u političku moć, bojkot trgovaca vraća veru u ekonomsku moć. Zato bojkot treba podržati, ali i proširiti i ustaliti kao mehanizam ekonomske samozaštite. Pored društvenih, psiholoških i ekoloških prednosti, odricanje od suvišne kupovine je prilika da se preispita uloga tržišta u ključnom problemu današnjice – imperativu ekonomskog rasta

Socijalna pravda nije milostinja ili kako nas pojmovi prevaspitavaju

Kapital zna svoj životni interes – sećamo li se mi svog? I da li znamo da ga imenujemo ili su nam i pojmovi nestali u opštoj otimačini u kojoj su društveno bogatstvo i moć pripali malom broju ljudi. Sve ovo razmatra ekonomista Ivan Radanović.

Kapital zna svoj životni interes – sećamo li se mi svog? I da li znamo da ga imenujemo ili su nam i pojmovi nestali u opštoj otimačini u kojoj su društveno bogatstvo i moć pripali malom broju ljudi. Sve ovo razmatra ekonomista Ivan Radanović.

Spasiti zajedničko ili kako smo se zaljubili u tržište

Istorija kapitalizma istorija je širenja tržišta nauštrb drugih mehanizama kretanja vrednosti. Sve brojnije posledice tog trenda traže razumevanje ljubavi prema tržištu i privatnoj svojini, kao i povratak deljenju i zajedničkom, bez čega nema održive budućnosti.

Istorija kapitalizma istorija je širenja tržišta nauštrb drugih mehanizama kretanja vrednosti. Sve brojnije posledice tog trenda traže razumevanje ljubavi prema tržištu i privatnoj svojini, kao i povratak deljenju i zajedničkom, bez čega nema održive budućnosti.

Brod Evergreen u luci Hamburg, Nemačka

Kako nam je „prodat“ ekonomski rast

Iako ekonomski rast zvuči zdravorazumski, radi se o iznenađujuće mladom konceptu koji je, kao hegemona ideja današnjice, postala ključni činilac ekološkog i društvenog sunovrata. Slamanje te hegemonije zahteva problematizaciju ekonomskog rasta kao ideje, ali i njegove uloge u dinamici moći.

Iako ekonomski rast zvuči zdravorazumski, radi se o iznenađujuće mladom konceptu koji je, kao hegemona ideja današnjice, postala ključni činilac ekološkog i društvenog sunovrata. Slamanje te hegemonije zahteva problematizaciju ekonomskog rasta kao ideje, ali i njegove uloge u dinamici moći.

Todor Kuljić

U prilog antikapitalizmu — Antiautobiografija Todora Kuljića

Autobiografije poput onih Vinstona Čerčila, Alberta Špera ili Dobrice Ćosića su važan alat uređivanja prošlosti, u čemu desnica prednjači. Todor Kuljić u Antiautobiografiji kombinuje brojne discipline kako bi opisao kontekst i potencijal levice danas.

Autobiografije poput onih Vinstona Čerčila, Alberta Špera ili Dobrice Ćosića su važan alat uređivanja prošlosti, u čemu desnica prednjači. Todor Kuljić u Antiautobiografiji kombinuje brojne discipline kako bi opisao kontekst i potencijal levice danas.