Ljubičić: Stanje u elektroenergetskom sektoru nije nimalo ružičasto

Dok nas iz vrha vlasti uveravaju da je stanje u energetskom sektoru dobro i da nema razloga za brigu, ljudi sa terena upozoravaju da situacija nije baš sjajna.

Termoelektrana "Nikola Tesla"

Jedna od glavnih briga ljudi širom sveta, u kontekstu krize nastale invazijom Rusije na Ukrajinu, je da li će biti dovoljno energenata – hoćemo li imati dovoljno struje i benzina?

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlović je juče gostujući na Кopaonik biznis forumu uveravala javnost da je snabdevanje i isporuka energije i energenata stabilna i da neće biti nikakvih restrikcija niti ograničenja, kao ni poskupljenja struje i gasa za domaćinstva.

„Najvažnije za građane i privredu je da svih energenata ima dovoljno. Ima dovoljno naftnih derivata i gasa, struja se proizvodi. Manji je uvoz struje u odnosu na prethodne mesece, ima i dovoljno toplotne energije“, rekla je Mihajlović.

Ipak, Dragoslav Ljubičić za Mašinu kaže da: „Stanje u elektroenergetskom sektoru nije nimalo ružičasto“. Ljubičić, član Glavnog odbora Sindikata rudarstva i energetike „Nezavisnost“ u termoelektrani „Nikola Tesla“ u Obrenovcu, smatra da je kriza u oblasti elektroenergetike kod nas krenula mnogo pre agresije i rata u Ukrajini.

„Kriza u oblasti elektroenergetike je posledica lošeg čak izdajničko-mafijaškog upravljanja EPS-om i celim Ministarstvom energetike zadnjih pet, šest godina“, kaže Ljubičić za Mašinu.

On dodaje i da je Srbija umesto da bude stabilan izvoznik struje od najmanje 1000 MW na sat i da u ovim „energetskim okolnostima“ ostvari značajan profit, postala ozbiljan uvoznik električne energije i beleži vrlo visoke gubitke.

Naš sagovornik kaže da ne zna koliko će kriza trajati ali da će „za stabilizaciju elektroprivrednog sektora i povratak na stanje iz recimo 2012 (2011 TENT je ostvario rekordnu proizvodnju u svojoj istoriji 21GW) biti neophodno najmanje tri do četiri godine.

„Do tada je potrebno da se pokuša sa racionalnim i stručnim upravljanjem postojećim kapacitetima u hidrosektoru i pravovremeno obavljaju remonti proizvodnih kapaciteta“, kaže Ljubičić.

Sindikalac iz TENT-a smatra i da je potrebno i hitno ulaganje u energetsku efikasnost i dosledna primena preuzetih obaveza iz ugovora o pristupanju energetskoj zajednici jugoistočne Evrope uz primenu svih odredbi za otklanjanje socijalnih posledica pristupanja toj zajednici.

M.M.

Prethodni članak

Mađarski desničarski portal objavljuje fotografije nastavnika koji podržavaju LGBT+ prava

Kako do dostojanstvenog rada u nauci?

Sledeći članak