Socijalni program GSP-a Beograd i dalje urušavanje sistema javnog prevoza sutra pred gradskim odbornicima

Strmoglavo urušavanje Gradskog saobraćajnog preduzeća Beograd (GSP) tokom mandata gradonačelnika Aleksandra Šapića se nastavlja ozvaničenjem programa za dobrovoljno napuštanje preduzeća. Prepuštanje velikog broja linija javnog prevoza privatnicima je dovelo do stvaranje viška zaposlenih u GSP-u, a predstojeća sednica gradske Skupštine odlučuje o njihovoj daljoj sudbini.

javni prevoz u beogradu gsp

Namere rukovodstva javnog gradskog preduzeća GSP Beograd da putem socijalnog programa smanji broj zaposlenih, o čemu smo pisali pre par meseci, će se konačno i obistiniti ukoliko gradski odbornici usvoje predlog budžeta za sledeću godinu i Program poslovanja ovog javnog preduzeća.

„Preduzeće će u narednom periodu i zvanično pokrenuti postupak rešavanja viška zaposlenih, gde se usled prestanka potrebe za radom zaposlenih na neodređeno vreme usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena, u prvoj polovini 2025. godine očekuje odlazak oko 300 zaposlenih“, kaže za Mašinu Ivan Banković, saobraćajni inžinjer i predsednik sindikata „Centar GSP Beograd“.

Ipak, kako objašnjava naš sagovornik, i pored sprovedene ankete u samom preduzeću i predloženog programa poslovanja za sledeću godinu, ostaje nejasno koji će kriterijumi biti primenjeni. Tako ostaju pitanja o tome koji zaposleni i sa kojih radnih mesta će moći da iskoriste dobrovoljno napuštanje preduzeća, da li će postojati ograničenja u pogledu broja godina radnog staža, starosti zaposlenog i drugog statusa zaposlenog. Ono što se svakako očekuje jeste da program neće važiti za zaposlene na poslovima vozača autobusa, tramvaja, trolejbusa, elektro vozila i specijalnih vozila, koji su i dalje deficitarno zanimanje i u GSP-u, ali i generalno na tržištu rada.

Na kraju 2024. godine u gradskom prevozniku ima 5450 zaposlenih, od čega je 2950 na poslovima vozača, odnosno više od polovine od ukupnog broja zaposlenih. Na taj broj treba dodati i 100 lica angažovanih na održavanju higijene vozila, koji nisu u radnom odnosu, već ih preduzeće angažuje na osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, koji ne ulaze u ukupan broj zaposlenih u preduzeću.

„Kada pogledamo detaljnije projekcije kadrovskih resursa GSP-a, zaključujemo da je u toku 2024. godine preduzeće, po svim osnovama, napustilo 461 zaposlenih, dok je zaposleno 300 novih radnika, od čega je 151 vozač, a 149 zaposlenih na drugim poslovima, dok je za 2025. godinu planiran odlazak oko 650 zaposlenih, od čega oko 300 zaposlenih po osnovu dobrovoljnog napuštanja preduzeća, a preostali broj po drugim osnovama, pa bi broj zaposlenih u GSP-u u toku 2025. godine trebalo da bude smanjen na oko 5000 ljudi, što je u kumulativnom zbiru za 450 zaposlenih manje u odnosu na stanje na današnji dan“, objašnjava Banković.

Programom poslovanja, koji je poslat gradskoj Skupštini na usvajanje, je predviđeno i da se smanji broj zaposlenih u Sektoru održavanja vozila, što se opravdava nabavkom većeg broja novih autobusa i manjeg broja novih tramvaja, pa će potrebe za izvršiocima na tehnološkim radnim mestima biti manja.

„Pitanje je da li bi takav potez dugoročno bio dobar za preduzeće, imajući u vidu da će i ta nova vozila izaći iz garantnog perioda i da se iskusni, dobro obučeni majstori i inženjeri ne mogu dobiti preko noći, već je to proces obuka, treninga, praktičnog znanja i iskustva i ne bi bilo dobro da se broj radnika održavanja enormno smanji, a kroz tri godine stvori potreba za prijemom velikog broja zaposlenih na tim poslovima“, kaže Banković za Mašinu.

On smatra da je GSP-u preko potrebna temeljna reorganizacija, drugačiji model organizacione strukture i zapravo transformacija u stabilnu i održivu kompaniju, što se, veruje Banković, svakako neće postići ako je cilj samo smanjiti broj zaposlenih „reda radi“, bez da se srednjoročno i dugoročno razmišlja o budućnosti ovog značajnog sistema u gradu Beogradu.

„Bez sumnje, odluke koje su aktuelni gradonačelnik Beograda i trenutna gradska vlast donosili u prethodne dve godine bile su direktno usmerene da GSP ima sve manje prostora za rast, razvoj i nove tehnologije, a ključno je što su brojne linije i poteze linija preuzeli privatni prevoznici koji nemaju dovoljno iskustva, tehnološkog i stručnog kapaciteta i nije im na prvom mestu interes građana koji koriste javni prevoz i zaposlenih, već isključivo interes profita vlasnika tih firmi“, rekao je Banković.

Ovo je i razlog zbog kojeg je, prema mišljenju našeg sagovornika, GSP kao transportna kompanija sve manje održiv sistem, a sve više glomazan i u svim sferama zakržljao sistem prema kojem se osnivač (grad Beograd) „ophodi maćehinski“. Kao takav GSP opstaje isključivo zahvaljujući radnicima osnovne delatnosti potpomognutim pojedinim inženjerima i pojedinim iskusnim rukovodiocima koji to preduzeće poznaju do srži.

Foto: Milovan Milenković / Kamerades

I besplatni prevoz ima svoje posledice

Najnovija najava gradonačelnika Beograda, Aleksandra Šapića, o „besplatnom“ javnom prevozu, iako se zapravo sav teret finansiranja u potpunosti prebacuje na budžet grada Beograda, će takođe ostaviti posledice po zaposlene u sistemu javnog prevoza.

„Posledice takve odluke donete na prečac će tek biti vidljive narednih godina, a prva posledica će biti ponovo po zaposlene – ni krive ni dužne, a to su zaposleni na poslovima kontrolora karata u JKP Naplata prevozne usluge. Prema zvaničnim podacima i Programu poslovanja za 2025. godinu, to preduzeće će i dalje nastaviti da postoji, ali će smanjiti broj zaposlenih za 100. Nejasno je na koji način će doći do smanjenja broja zaposlenih, a kontrolori nikako ne bi smeli da ispaštaju zbog ishitrenih i populističkih odluka trenutnog gradonačelnika“, kaže Banković za Mašinu.

Umesto toga, predsednik sindikata „Centar GSP Beograd“, smatra da bi korisno za ceo grad, a odgovorno prema tim ljudima bilo da im se omogući prelazak u GSP i to na poslovima otpravnika, kao i u Sekretarijat za javni prevoz, na poslovima dispečera, jer su upravo to poslovi koji će dobiti posebno važnu ulogu kada se sprovede gradonačelnikova ideja o „dinamičkom redu vožnje“.

„Upravo ti ljudi sa velikim iskustvom i znanjem mogu da se prekvalifikuju i obuče da budu od velike koristi u poslovima operativnog upravljanja i kontrole vozila javnog prevoza, jer je to deo sistema koji je trenutno funkcioniše pod velikim pritiskom i sa nedostatkom ljudstva“, zaključuje Banković.

M.M.

Prethodni članak

Sutra protest inicijative Most ostaje pre početka sednice Skupštine grada Beograda

Studenti Farmaceutskog fakulteta predlažu alternativu privatizaciji apoteka

Sledeći članak