Komitet pravnika za ljudska prava ocenio je da je mesec dana javne rasprave malo za ovako važan dokument, a Nacionalni konvent o EU tražio od Ministarstva pravde da rasprava bude produžena, pisao je Istinomer. „Neozbiljno je od strane države da za javnu raspravu ostavi mesec dana. Menjate pet zakona od toga tri ogromna i krupna, sa velikim promenama koje suštinski zadiru u naš pravni sistem“, komentarisala je za N1 tužiteljka Bojana Savović.
Iz Ministarstva pravde odgovaraju da su, otprilike, bili široke ruke – dali su građanima čak 10 dana više nego što su morali.
Kad smo kod ruku, izmenama zakona bi policija mogla da dobije vrlo bukvalno odrešene ruke da iznuđuje priznanja, a u zatvoru biste mogli da završite i ako putem sredstava informacione tehnologije – a, da se podsetimo, to nisu samo društvene mreže, nego i sami računari i pametni telefoni – samo pročitate ili čujete nešto što se vlastima ne sviđa. Ne morate ni da ga sami napišete ili podelite na Instagramu. Jer, ono što se vlastima ne sviđa, kao što je, recimo, poziv na protest, lako od legitimnog sredstva postaje krivično delo.
Šta ćete, „apolitični građani“, ako vam neko zlonamerno pošalje poruku u kojoj se poziva na krivično delo, a vi je pročitate?
Pa kaže novi član zakona: „Ko pomoću sredstava informacionih tehnologija svesno pristupi materijalu iz stava 1. ovog člana, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine“. Ako vam neko, nakon što je dobio vaše informacije i broj telefona (ne zna se odakle, jel’te, provajderi godinama tvrde da ih ne daju) pošalje poruku u kojoj vas poziva na izvršenje krivičnog dela, šta ćete onda; pa i da ste najpažljivije skriveni „apolitični“ građanin koji ni u šta ne želi da se meša?
O tome ste u Mašini mogli da čitate komentare Milene Vasić, pravnice iz Yucoma, i Rodoljuba Šabića, bivšeg poverenika za informacije od javnog značaja Republike Srbije. Predsednica Udruženja tužilaca Lidija Komlen Nikolić je skrenula pažnju i na to da „da pojedine sporne odredbe iz Nacrta zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika nose opasnost masovnog nadzora nad građanima“. Od pravnog tima Kreni-promeni smo saznali i da će biti dekriminalizovana zloupotreba za javne nabavke čija vrednost ne prelazi „siću“ od pet miliona dinara.
Deo izmena je predložen radi usaglašavanja sa evropskim zakonodavstvom. No, kako je za N1 prokomentarisala Maja Stojanović iz Građanskih inicijativa, sve liči na predstavu u kojoj „Vlada trči, trči, nešto štriklira, donese neke zakone, nevezano za njihovu suštinu, a onda se to vidi kao napredak Srbije i onda mi idemo na neki sledeći korak gde se odobravaju fondovi“. Na tu ocenu se maštovito nadovezala izjava Ursule Fon der Lejen da je Srbija uređena pravna država koja odlučno napreduje ka EU. Da kažemo maštovito. U momentu kad se predstavnicima vlasti od saobraćajnih prekršaja sve češće priviđa rušenje ustavnog poretka.
U deset početak sednice u Beogradu, pre toga konferencija za medije stranke Zajedno
Kreni-promeni je javio da je peticiju protiv izmena KZ za manje od 24 sata potpisalo 13.000 ljudi. U sredu u 9 časova, sat pred početak sednice u Beogradu, broj potpisnika je prešao 36.000. Peticiju je prethodno pokrenula i Eko straža. Oni upozoravaju na privođenja aktivista tokom i nakon protesta protiv Projekta Jadar – a među njima i trudnica, porodilja i ljudi koji uopšte fizički nisu bili na protestima.
Danas, 30. oktobra, se u Beogradu održava poslednji sastanak u okviru javne rasprave o izmenama KZ. Sastanci su prethodno održani u Nišu 9. oktobra, Kragujevcu 16. i Novom Sadu 23. oktobra.
Nakon završetka javne rasprave, skreće pažnju Istinomer, Ministarstvo pravde će analizirati sve predloge, primedbe i sugestije i na osnovu toga sačiniti izveštaj i objaviti ga na sajtu u roku od 15 dana. Kako prenosi N1, ministarka pravde Maja Popović je zasad na kritike na sporne zakonske izmen reagovala ocenom da je u pitanju manipulacija i politikanstvo. Očekuje se da će Izmene i dopune Krivičnog zakonika biti usvojene u skupštini do kraja godine.
Ispred Palate pravde u 9:30 počinje konferencija za medije stranke Zajedno pod nazivom Stop policijskoj državi.
I.K.