Besplatni vrtići, ali po koju cenu?

Najava gradonačelnika Beograda da će vrtići u glavnom gradu biti besplatni za svu decu od septembra otvorila je mnogo pitanja – od toga kako su sada vrtići besplatni za neke, a duplo skuplji za druge, do toga kakvi će uslovi zateći decu, a kakvi zaposlene u vrtićima.

Grad Beograd od 1. septembra povećava subvenciju za sve vrtiće na 28.140 dinara. Time je omogućeno da boravak dece u državnim vrtićima bude besplatan, odnosno da roditelji više ne dodaju deo novca, dok bi boravak u privatnim ustanovama trebalo da bude jeftiniji za 5.600 dinara.

Najava gradonačelnika Beograda, Aleksandra Šapića, da će vrtići od septembra biti besplatni za svu decu vrlo je brzo postala prazno slovo na papiru pošto su privatni vrtići u međuvremenu pohitali da podignu cene, čak i u većem iznosu nego što je porasla subvencija. Tako će privatni vrtići sada dobijati veće subvencije ali i prikupljati više novca direktno od roditelja.

A kako će sve ovo zapravo izgledati?

Do objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovor Sekretarijata za obrazovanje i dečju zaštitu na ovo pitanje, ali smo razgovarali sa predsednicom Samostalnog sindikata radnika predškolskog vaspitanja i obrazovanja Beograda (SSPVOS), Vesnom Janjić – a ona misli da se ne treba prerano radovati.

„Ono što nas iz Samostalnog sindikata zabrinjava jeste činjenica da li će se sada, kada priliva u budžet Grada od strane roditelja nema, ta činjenica odraziti na usloverada i poštovanje Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u predškolskim ustanovama Beograda, odnosno da li će biti dovoljno sredstavapo ovom pitanju“, navodi Janjić.

Naime, postavlja se pitanje koji broj zaposlenih će dočekati decu od 1. septembra i u kojim uslovimada li će biti dostavljena sredstva za rad, kao i radna obuća i odeća za zaposlene, jer kako Janjić navodi, novu nisu primili od 2019. godine.

Dotrajala obuća zaposlenih u vrtićima
Dotrajala obuća zaposlenih u vrtićima; Foto: privatna arhiva

Nedostatak kapaciteta

Hitna mera Grada Beograda iz 2015. godine da se usled nenadanog manjka kapaciteta u državnim vrtićima subvenicionišu privatni – danas je uobičajena praksa.

Postojeći kapaciteti predškolskih ustanova, iako se postepeno (čitaj: jako sporo) povećavaju, nisu dovoljni da ispune zahteve, zbog čega ne čudi činjenica da iz godine u godinu raste broj onih koji svoju decu upisuju u privatne vrtiće, do čije je ekspanzije neminovno došlo.

Prestanak razvijanja i ulaganja u predškolstvo doveo je njegovog potpunog urušavanja i sve očiglednijih pokušaja privatizacije, o čemu ste mogli da čitate na Mašini.

Kapaciteti predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Beogradu

Prema podacima iz publikacije Centra za zelene politike, U Beogradu je problem nedostatka kapaciteta izražen u najvećoj meri. Prošle godine je bilo prijavljeno oko 20.000 dece za oko 14.000 mesta u javnim predškolskim ustanovama.

Neretko se dešava da u javnim ustanovama postoje grupe od 30 i više dece, gde prosto ne postoji način da se vaspitači svakom detetu u dovoljnoj meri posvete.

Predsednica SSPVOS za Mašinu kaže da je sada najpotrebnije da upisane grupe budu u Zakonom propisanom normativu, jer je to osnovni uslov za dobru organizaciju rada, a samim tim i drektno utiče na kvalitet rada i bezbednost dece u predškolskim ustanovama.

„Ne sme se dozvoliti da normativi budu iznad propisom regulisanih jer je funkcionisanje predškolskih ustanova tada u svakom slučaju ’prenapregnuto’ i sa svim prisutnim kadrom a posebno u okolnostima kada vam zaposleni odlaze na bolovanje a zamena jednostavno nema.Nema ih zato što na tržištu rada niko nije zainteresovan da za tu platu i pod tim uslovima radi“, navodi Janjić.

Građenje novih vrtića kao apsolutni prioritet

Grad Beograd godinama najavljuje i „započinje“ gradnju novih vrtića, ali sve što možemo da vidimo je preopterećenost postojećih kapaciteta i nedovoljan broj novih objekata.

Prema podacima Centra za zelene politike, od 2019. do 2024. godine Grad je planirao da uloži preko 4,1 milijarde dinara kako bi se izgradilo oko 30 novih objekata za predškolske ustanove.

Broj objekata u Beogradu prema svojini

Predsednica Sindikata za Mašinu navodi da je iz budžeta Grada do sad izdvojeno preko 20 milijardi dinara za subvencionisanje privatnih predškolskih ustanova, na taj način ostavivši državne predškolske ustanove bez davno obećanih novih vrtića. Prema proračunima Zeleno levog fronta, sa tim novcem je do sada moglo da bude izgrađeno čak 30 novih objekata predškolskih ustanova.

„Gradu Beogradu je apsolutni prioritet, pre svega, građenje novih predškolskih objekata jer nam isti hronično nedostaju već decenijama unazad. Posebno su opterećene prigradske opštine, gde je pritisak za upis dece veliki i gde dolazi do pojave upisa dece preko Zakonom određenog normativa“, za Mašinu kaže Janjić.

Kako ste ranije mogli da čitate na Mašini, nebrojeni su razlozi za ulaganje u predškolski sistem, a analiza Centra za zelene politike takođe govori da je u ono u interesu Grada. Naime, troškovi državnog vrtića po detetu su značajno manji. Iako ne bi trebalo da bude razlike u ceni, dobijen je podatak da su u 2021. godini izdaci po detetu u državnim vrtićima bili za 38% manji nego subvencije u privatnim vrtićima.

Prethodni članak

Migracije albanskih radnika i malih preduzetnika unutar Jugoslavije od 1953. do 1989. – Intervju sa Rorijem Arčerom i Mladenom Zobecom

Chto Delat kolektiv: Otvoreni poziv za Školu vanrednog stanja u CZKD tokom septembra

Sledeći članak