„Građani su se borili 15 godina za usvajanje ove zakonske izmjene, branili su rijeke svojim tijelima, pokretali sudske i druge postupke kako bi zaštitili ono što je u interesu javnosti i mislimo da je sada napokon vrijeme da parlamentarci preuzmu ulogu zaštitinika javnog interesa i uliju sigurnost građanima tako što će što prije usvojiti predloženi zakon i potvrditi da čuju glas i zahtjeve građana“, komentariše za Mašinu Sunčica Kovačević, aktivistkinja Fondacije Atelje za društvene promjene ACT.
Podsetimo, u ponedeljak je u donjem domu Parlamenta Federacije BiH trebalo da se raspravlja o predlogu zakona koji u sebi sadrži najprogresivniju meru protiv izgradnje malih hidroelektrana kojom građani regiona zasad raspolažu: predlog zakona o električnoj energiji po kom se energetske dozvole koncesionarima ne dodeljuju po automatizmu.
Ova mera je već na snazi, i to od jula prošle godine, kada je donesena u okviru izmena i dopuna važećeg zakona koje su tada izglasane, o čemu ste mogli detaljnije čitati na našem portalu.
Odgađanje pojačava neizvesnost
O novom zakonu o struji, sa istom merom zabrane, je trebalo da se raspravlja na drugoj redovnoj sednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u ponedeljak, 26. juna, u okviru rasprave o usvajanju seta energetskih zakona.
Aktivisti su do prošle sedmice očekivali da će je sadržati i novi zakon, odnosno da će donošenjem novog zakona koje je inicijalno bilo planirano za 21. jun ona biti potvrđena. Međutim, 19. juna su utvrdili da je jedan od poslanika predožio amandman na ovu meru, tražeći da se ona izbaci iz zakona, a 26. juna je rasprava o zakonu odložena do sledeće sednice.
„Odgađanje samo dodatno pojačava neizvjesnost i pritisak jer je potrebno pratiti da li će zabrana biti potvrđena ili će neko od zastupnika i delegata uložiti amandmane“, komentariše za Mašinu Sunčica Kovačević, aktivistkinja Fondacije Atelje za društvene promjene ACT.
„Čuvari rijeka će s pažnjom nastaviti pratiti rad oba doma Parlamenta FBiH te svih delegata i zastupnika, konstatnto ih napominjati na njihovu obavezu da sve odluke moraju donositi isključivo u interesu građana a ne stranačkih ili investitorskih interesa“, poručuju iz Fondacije ACT.
Amandmani bi mogli poništiti najveći rezultat petnaestogodišnje borbe za spas reka
Podsetimo, „istorijski zakon“, Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, je 2022. usvojen ne samo gotovo jednoglasno (sa 33 glasa za, jednim suzdržanim i bez glasova protiv) već i bez unošenja amandmana.
Direktorka Fondacije Atelje za društvene promjene ACT, Lejla Kusturica, je tada objasnila da bi unošenje amandmana predstavljalo zaustavljanje zakona, jer bi on bio vraćen nižoj instanci na usaglašavanje. Svako odgađanje usvajanja izmena i dopuna Zakona o električnoj energiji bi omogućilo izdavanje novih koncesija i energetskih dozvola u međuvremenu, a u najgorem slučaju moglo da dovede do stopiranja inicijative za zakonske izmene, kako smo ranije pisali.
Kao što smo već pisali, investitori tvrde da bi MHE mogle da oslobode FBiH zavisnosti od fosilnih goriva, iako čak i po njihovim procenama elektroenergetskom sistemu Federacije one ne daju doprinos veći od 3.9%, dok je po podacima Državne regulatorne komisije za električnu energiju njihov ukupni doprinos zanemarljivih 2.54%. Istovremeno, MHE uzrokuju neprocenjivu i nepopravljivu štetu zajednicama i ekosistemima.
Podsetimo, preko sto dvadeset MHE već je izgrađeno na osamdeset reka u BiH, od čega oko 70 u Federaciji BiH, a oko 50 u Republici Srpskoj. Postojećim planovima se predviđa izgradnja još između 400 i 600. Kako je za Radio Slobodna Evropa prošle godine precizirao Anes Podić iz sarajevskog udruženja Ekoakcija, izmenama zakona iz 2022. je neposredno sprečena izgradnja nekoliko desetina derivacionih hidroelektrana.
„Napominjemo kako je Parlament FBiH dužan donositi odluke u interesu građana, te da su i zastupnici Predstavničkog doma PFBiH i delegati Doma naroda PFBiH, kao i njihovi prethodnici dužni da preuzmu historijsku odgovornost i pridruže se jednoj od najvećih borbi našeg vremena, borbi za rijeke i živi svijet“, poručili su iz Fondacije ACT.
I.K.
