Predizborne kampanje: vreme povećanog filtriranja internet sadržaja
Da li se na društvenim mrežama možemo informisati neutralno?
Da li se na društvenim mrežama možemo informisati neutralno?
Da li se na društvenim mrežama možemo informisati neutralno?
Da li se na društvenim mrežama možemo informisati neutralno?
Potrebni su efikasni propisi i mehanizmi zaštite od toksične i uvredljive komunikacije na internetu.
Potrebni su efikasni propisi i mehanizmi zaštite od toksične i uvredljive komunikacije na internetu.
Digitalna prava prekršena su 25 puta tokom leta, javlja SHARE Fondacija.
Digitalna prava prekršena su 25 puta tokom leta, javlja SHARE Fondacija.
Deca su sve više izložena nasilju na internetu, ali pozivanje na odgovornost gigantskih kompanija zbog štetnih sadržaja neće uroditi plodom bez oštre reakcije samih državnih institucija.
Deca su sve više izložena nasilju na internetu, ali pozivanje na odgovornost gigantskih kompanija zbog štetnih sadržaja neće uroditi plodom bez oštre reakcije samih državnih institucija.
„Ono što sam u Facebooku videla iznova i iznova su bili sukobi interesa između onoga što je dobro za javnost i onoga što je dobro za Facebook, a Facebook je uvek iznova birao ono što je dobro za svoj interes“.
„Ono što sam u Facebooku videla iznova i iznova su bili sukobi interesa između onoga što je dobro za javnost i onoga što je dobro za Facebook, a Facebook je uvek iznova birao ono što je dobro za svoj interes“.
Botovi, trolovi i sajber trupe sredstva su političke elite za manipulisanje javnim menjenjem i proizvodnju političke apatije
Botovi, trolovi i sajber trupe sredstva su političke elite za manipulisanje javnim menjenjem i proizvodnju političke apatije
Deca sve ranije postaju aktivni korisnici društvenih mreža i digitalnih platformi koje su godinama u ekspanziji.
Deca sve ranije postaju aktivni korisnici društvenih mreža i digitalnih platformi koje su godinama u ekspanziji.
Naizgled beskrajno prostranstvo slobode na internetu je zapravo prostor ograničen interesima velikih kompanija i država koje iz različitih interesa usmeravaju i kontrolišu komunikaciju.
Naizgled beskrajno prostranstvo slobode na internetu je zapravo prostor ograničen interesima velikih kompanija i država koje iz različitih interesa usmeravaju i kontrolišu komunikaciju.
Kompanija Fejsbuk je juče objavila da odustaje od eksperimenta sa explore feedom.
Bitkoin poslednjih meseci privlači veliku pažnju javnosti. Nekima deluje kao šansa za zaradu, dok su drugi skeptični. Osim što je upitna mogućnost korišćenja kriptovaluta, kao što je bitkoin, kao novca, one potežu i druga političko-ekonomska i ekološka pitanja.
U prethodnih nekoliko dana deo antifašističkih stranica na fejsbuku i neprofitnih medija iz hrvatske se našlo pod organizovanim napadima desničara.
Tokom prethodne sedmice kompanija Fejsbuk je pokrenula nove promene na društvenoj mreži koju kontroliše.
Rad preko interneta sve većem broju ljudi predstavlja primamljivu opciju za zaradu. Međutim, iako je mreža globalna uslovi rada i zarade su lokalni. Upravo iz tih razloga neke kompanije angažuju sve veći broj ljudi iz Srbije kao „visokoobrazovanu a jeftinu radnu snagu“.
Sve većem broju ljudi rad preko interneta postaje osnovni izvor prihoda. Međutim, frilenseri koji svoje usluge pružaju preko interneta i od čijeg rada kompanije ostvaruju profite nemaju nikakvu radnu i socijalnu zaštitu. Postavlja se pitanje kako organizovati borbu ovih radnica i radnika?
U subotu, 26. novembra, u organizaciji Internet društva Srbije u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju je održana tribina pod nazivom Internet slobode u svetlu TTIP, CETA & TISA.
Informatička javna dobra su u sve većoj meri podložna kapitalističkoj profitnoj logici. Štaviše, ovakvo kapitalističko prisvajanje je primer kako se čak i proizvodnja bazirana na ideji široke dostupnosti i egalitarnosti lako može pretvoriti u svoju suprotnost. Ipak, napor koji hakeri ulažu u razvoj slobodnih softvera može postati važan deo stvaranja alternative, ali je pre toga nužno da oni sami prepoznaju politički značaj sopstvenog rada.
Javne digitalne biblioteke koje omogućavaju pristup znanju velikom broju ljudi bez obzira na njihov društveni i ekonomski status – suočavaju se sa različitim pritiscima koje vode ka njihovom gašenju. Iako su akademske i naučne zajednice veliki korisnici ovih biblioteka, oni teško stupaju u njihovu odbranu zbog strukturne uslovljenosti koja ih stavlja u službu privatnih “prestižnih” časopisa.
Visokotehnološke firme iz kalifonijske Silicijumske doline velikom brzinom šire svoje poslove na polja koja predstavljaju mnogo više od pukih „aplikacija“. Dok predstavljaju svoje aktivnosti kao humani doprinos lokalnom razvoju firme poput Ubera, Airbnba ili Googla, ujedno krše lokalne zakone i potpuno zanemaruju prava kako radnika tako i potrošača.