Zdravlje treba da bude najvažniji deo nacionalnih planova za borbu protiv klimatskih promena

Uoči Konferencije UN o klimatskim promenama - COP28, Svetska zdravstvena organizacija je objavila svoj Pregled zdravlja za 2023. godinu naglašavajući da je potrebno raditi na osiguravanju zdravlja ljudi, koje treba da bude prioritetno i u potpunosti integrisano u nacionalne planove za borbu protiv klimatskih promena.

Klimatske promene već štete ljudskom zdravlju i blagostanju, navodi SZO: od bolesti izazvanih ekstremnim klimatskim događajima do povećanog širenja vektorskih zaraznih bolesti, ali i porast kardiovaskularnih i respiratornih bolesti uzrokovanih ekstremnom toplotom i zagađenjem vazduha.

„Zdravlje ljudi i naše planete su neraskidivo povezani i nakon godina obećanja hitno je potrebna brza akcija kako bi se i jedni i drugi zaštitili. Samo klimatske politike koje prate posledice po zdravlje će rezultirati aktivnostima potrebnim za spašavanje života, prevenciju bolesti i izgradnju zdravijih i pravednijih društava“, rekao je generalni direktor SZO.

Napredak postoji, ali.

Kako navodi Svetska zdravstvena organizacija, ostvaren je napredak u integraciji pitanja zdravlja u nacionalne strategije kontrole klimatskih promena. „Zemlje su postigle značajan napredak u prepoznavanju pretnje klimatskih promena po zdravlje ljudi i planete u svojim nacionalnim planovima za borbu protiv klimatskih promena, ali moramo da vidimo da se ove obaveze uvećavaju, ubrzavaju i adekvatno finansiraju kako bismo obezbedili pravičan odgovor koji štiti zdravlje sadašnjih i budućih generacija“, rekla je dr Marija Neira, direktorka Odeljenja za životnu sredinu, klimatske promene i zdravlje SZO.

Uprkos ovom napretku, upozorava SZO, samo 16 odsto nacionalnih strategija uključuje mere ili politike za smanjenje zagađenja vazduha, koje predstavlja jedan od najvećih ekoloških rizika po zdravlje ljudi.

Zagađenje vazduha uopšte, ali i ono u domaćinstvima izaziva oko sedam miliona prevremenih smrti svake godine od bolesti srca, moždanog udara, raka pluća i respiratornih bolesti kao što su astma i upala pluća, što nesrazmerno više pogađa decu u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, navodi se u saopštenju ove organizacije.

Nedovoljno finansiranje aktivnosti koje se bave zdravljem i klimatskim promenama

Održivo finansiranje životne sredine je od suštinskog značaja za prilagođavanje zdravstvu, ublažavanje posledica, ali zdravstvo ostaje hronično nedovoljno finansirano u nacionalnim planovima za borbu protiv klimatskih promena, navodi se. Sposobnost zemalja da se angažuju u akcijama prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promena u velikoj meri zavisi od njihovih finansijskih kapaciteta, a prečesto su zemlje koje su najranjivije na uticaje klimatske krize one koje nemaju resurse za finansiranje aktivnosti za borbu protiv klimatskih promena, upozorava SZO.

Većina zemalja zavisi od međunarodne finansijske podrške za klimatske akcije. Samo jedan od deset NDC-a uključuje domaće finansiranje za neke ili sve svoje zdravstvene aktivnosti, a samo jedna od pet dugoročnih strategija uključuje posebne odredbe o finansiranju zdravstva kao što su porezi, nameti i mehanizmi određivanja cijena ugljenika.

Uprkos oslanjanju na pretežno međunarodnu finansijsku podršku za borbu protiv klimatskih promena (svega svaka peta nacionalna strategija uključuje finansiranje koje podrazumeva poreze, takse i namete za zagađenje) samo 2 odsto sredstava za adaptaciju i 0,5 odsto ukupnog finansiranja za klimu se trenutno dodeljuje projektima koji eksplicitno imaju za cilj zaštitu ili poboljšanje zdravlja ljudi, navodi SZO i dodaje da se ova praksa mora menjati.

I.P.

Prethodni članak

EU kriminalizuje štetu po životnu sredinu „uporedivu sa ekocidom“

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama: statistika loša i pored mogućnosti za poboljšanje

Sledeći članak