Radništvo se masovno suprotstavljalo merama štednje osamdesetih godina

Pola miliona ljudi je krajem osamdesetih u Jugoslaviji učestvovalo u štrajkovima izazvanim tadašnjom ekonomskom krizom. Ipak, sindikati kao najznačajnije organizacije radništva nisu prepoznali ovu borbu kao svoju, to su učinile novonastale nacionalističke političke stranke.

Pola miliona ljudi je krajem osamdesetih u Jugoslaviji učestvovalo u štrajkovima izazvanim tadašnjom ekonomskom krizom. Ipak, sindikati kao najznačajnije organizacije radništva nisu prepoznali ovu borbu kao svoju, to su učinile novonastale nacionalističke političke stranke.

radnici na berbi voća

Fleksibilizacija rada zahteva transformaciju sindikata

Zakonski okvir podstiče prekarni rad i ujedno onemogućava sindikatima organizovanje tog dela radništva čija su radna prava najugroženija. Rastući broj ljudi koji su u prekarnoj poziciji zahteva od sindikata veći angažman kao i interakciju sa civilnim sektorom.

Zakonski okvir podstiče prekarni rad i ujedno onemogućava sindikatima organizovanje tog dela radništva čija su radna prava najugroženija. Rastući broj ljudi koji su u prekarnoj poziciji zahteva od sindikata veći angažman kao i interakciju sa civilnim sektorom.

Siva knjiga NALED-ovih predloga za bolji život u Srbiji

Fenomen ključnog sagovornika vlade po pitanjima privrede koji nema veze ni sa kakvim demokratskim procedurama, niti sa zakonima, sasvim razumljivo, otvara mnogo pitanja. Neka od njih su veoma bazična: na osnovu čega i zašto se jedna organizacija nalazi u povlašćenoj pozici na najvišem nivou donošenja odluka u Srbiji?

Sa namerom da se uništi – o genocidu nad Jermenima

Film „Sa namerom da se uništi“, snimljen jedan vek nakon genocida nad Jermenima, kritički je dokument prvog zločina velikih razmera koji je inspirisan nacionalizmom i sproveden planski pomoću državnog aparata i raspoložive tehnologije.

Film „Sa namerom da se uništi“, snimljen jedan vek nakon genocida nad Jermenima, kritički je dokument prvog zločina velikih razmera koji je inspirisan nacionalizmom i sproveden planski pomoću državnog aparata i raspoložive tehnologije.

Presvlačenje desnice

Nakon raspada SFRJ politički spektar u Srbiji sve više se pomera udesno. Shodno tome, menja se i izgled desnice, čime se otežava uočavanje fašizacije društva. 

Nakon raspada SFRJ politički spektar u Srbiji sve više se pomera udesno. Shodno tome, menja se i izgled desnice, čime se otežava uočavanje fašizacije društva.

Otpor Palestinaca traje od osnivanja Države Izrael

Ovog meseca se ne obeležava samo sedamdesetogodišnjica osnivanja Izraela i palestinske Nakbe, već i sedamdeset godina neprestanog palestinskog otpora.

Ovog meseca se ne obeležava samo sedamdesetogodišnjica osnivanja Izraela i palestinske Nakbe, već i sedamdeset godina neprestanog palestinskog otpora.

Šta radi policija na deložacijama

Iako je organizovani otpor deložacijama primetan, prisustvo policije često odnese prevagu na stranu izvršitelja i posledičnog iseljenja ljudi iz njihovih domova. Nije lako zaobići niz moralnih pitanja za ljude u uniformama koji sprečavaju zaštitu socijalno ugroženog stanovništva, međutim potrebno je imati u vidu zakonske okvire koji policijsku silu stavljaju na stranu privatnih interesa.

I mladi i nezadovoljni

Pesimisti bi rekli da je sindiklani prvomajski protest predvođen ministrom rada zapravo sahranjivanje smisla sindikalnog delanja. Da li je glas nezadovoljstva i kritke upućen odmah na licu mesta iz redova demonstranata dovoljan razlog za makar veoma oprezni optimizam?

Zašto napuštamo najbolje prijatelje?

Procenjuje se da je na ulicama u Srbiji oko sto hiljada napuštenih pasa, dok je mačaka znatno više. Zbog neadekvatog zakonskog okvira i podkapacitarsnosti zoohigienskih zavoda i azila hvatanje i transport se često prepuštaju firmama koje vrše nehuman tretman napuštenih životinja.

Zapitali smo se: šta je sa sindikatima?

Tumačenja uzroka cenzure i/ili autocenzure u medijima retko idu dalje od pitanja uređivačke politike – slično korupciji, medijska nesloboda predstavlja se kao usud, moralno posrnuće trenutno aktuelnih ovih ili onih političara, urednika, novinara… Ono što uporno izostaje, makar iz dominantnog javnog diskursa, jeste priča o uslovima u kojima ljudi ne samo rade već i žive. Da li pitanje slobode uključuje i probleme neplaćenog rada, organizovanja radnog/slobodnog vremena, mogućnosti i podsticanje učešća u borbi za poboljšanje sopstvene pozicije – ko može sebi da priušti da bude „slobodan“?